"Zajednički kandidat manje zlo za Hrvate"

Aktualna tema: Trebaju li Hrvati imati jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH i ugledni znanstvenici profesori Ivo Lučić, Nino Raspudić i Ivan Vukoja privukli su veliki broj posjetitelja na sinoćnju tribinu HKD Napredak u Mostaru, koja je, na žalost, završila incidentom.

Prvi dio tribine protekao je u mirnom ozračju.i bez polemičnih tonova. Sva trojica uvodničara zastupali su suštinski iste teze; da je nepravedno daytonsko ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i izborno zakonodavstvo omogućilo da hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabreu nehrvati. To se, rečeno je, dogodilo na prošlim izborima 2006., kada je SDP-ovo, pretežito bošnjačko biračko tjelo izabralo kandidata ove stranke Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Postoji velika vjerojatnoća da će se ta izborna manipulacija ponoviti i ove godine, čak i ako hrvatske stranke postignu dogovor i istaknu samo jednog, zajedničkog, kandidata za člana kolektivnog šefa države, kaže sociolog, mr Ivan Vukoja.

„Zadnji čavao u lijes Federacije“

Ako su Hrvati konstitutivni narod u BiH, a po Ustavu jesu, onda oni imaju pravo izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, a hrvatski predstavnik može biti samo onaj kojeg izaberu Hrvati. Željka Komšića nisu izabrali Hrvati, što se može i matematički dokazati, prema tome on i ne predstavlja Hrvate, već one koji su ga izabrali, kazao je Vukoja.

Profesor dr Nino Raspudić kaže da su uoči listopadskih izbora Hrvati ponovo u situaciji birati između dvije loše solucije. „Dogovor hrvatskih stranaka i isticanje jednog kandidata, uskratit će Hrvatima mogućnost izbora. To je negacija političkog pluralizma i negacija demokracije. Ako dogovora ne bude, Hrvati će moći birati između više kandidata, ali će platiti cijenu prednosti političkog pluralizma time što će im drugi nametnuti člana Predsjedništva BiH.“ Raspudić kaže da bi pitao sve one koji se osjećaju bosanskohercegovačkim patriotima je li izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH ojačao BiH i emotivno približio Hrvate Bosni i Hercegovini. Puno bliža mi se čini teza, smatra on, da je takvo nametanje Hrvatima, člana Predsjedništva BiH, bio jedan od zadnjih čavala u lijes Federacije, a neka mi se dokaže suprotno. Što više njegov izbor ekstremizirao je Hrvate i stvorio potencijalno opasnu situaciju i ne samo za hrvatski narod već i za BiH. Jer, ako se politička volja ne može iskazati na institucionalan način, onda se to nezadovoljstvo iskazuje vaninstitucionalno, kazao je Raspudić. On je dodao kako put majorizacije, ne može biti put prosperiteta BiH.

Izmjeniti Ustav i izborni zakon

Trojica uvodničara suglasna su kako je, ipak, između dvije loše solucije, manje zlo dogovor hrvatskih stranaka i isticanje zajedničkog kandidata. No, pravo rješenje je ustrajati na ustavnim promjenama i izmjenama izbornog zakona, kako bi Hrvati bili ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda, kazao je prof dr Ivo Lučić.

Lučić kaže kako suglasnost za postojanje i opstanak svake države daju njezini građani, a u slučaju BiH i tri njezina konstitutivna naroda, te kako je opasno i nedemokratski pokušavati nedostatak legitimiteta aktualnog hrvatskog člana Predsjedništva nadomještati nekim tezama kako je država starija od naroda i iznad naroda. Lučić kaže, kako i sam Komšić ne negira da nema legitimitet Hrvata tvrdnjama, kako on predstavlja građane BiH, te da, iako mu nitko ne osporava da je Hrvat i to upitno budući on, kako sam kaže, ne govori hrvatskim već bosanskim jezikom.

Policija smirivala strasti

Nakon uvodnih izlaganja, uslijedila su pitanja posjetitelja tribine i veoma burna rasprava, tijekom koje se i dogodio incident.

Naime, jedan od posjetitelja, koji se predstavio kao dužnosnik jedne od braniteljskih udruga, a za kojeg se neslužbeno doznaje da boluje od PTSP-a, neprestano postavljajući pitanja i upadajući drugima u riječ, iziritirao je nekolicinu prisutnih u, inače, prepunoj dvorani.Nakon što mu je jedan od njih prigovorio da ometa raspravu i da onemogućava druge da postavljaju pitanja, nasilnik je iz zadnjeg reda skočio kroz masu i udario mu šamar. Siledžija je izvučen iz dvorane u hol, gdje je nastavljeno potezanje i naguravanje, a u pomoć je pozvana i policija, koja je na kraju izgrednika privela i smirila situaciju.

Autor: Milan Šutalo, Mostar

Odg. urednik: Svetozar Savić