Zaključci summita EU o zapadnom Balkanu

Europsko je vijeće zapadnom Balkanu posvetilo četiri od ukupno 96. točaka zaključaka te jedan aneks koji sadrži deklaraciju o Kosovu.

Europsko vijeće je naglasilo svoj angažman oko potpune provedbe odluka iz Soluna gdje je potvrđeno da budućnost zemalja zapadnog Balkana leži u Europskoj Uniji. Naglašava se da napredak pojedinih zemalja na putu u europske integracije ovisi o razvitku acquisa i ispunjavanju kopenhagenskih kriterija kao i ispunjavanju uvjeta iz procesa stabilizacije i pridruživanja. U tom procesu regionalna suradnja i dobrosusjedni odnosi ključan su dio politike Europske Unije.

Vijeće je pozvalo Makedoniju da u očekivanju mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvom, pojača svoje napore. Vijeće je pozdravilo temeljna nastojanja Srbije i Crne Gore koje poziva da intenzivira svoje napore, kako bi EU što je prije moguće mogla započeti pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Oko Bosne i Hercegovine Vijeće je odlučno da postupi na isti način čim za to budu ispunjeni uvjeti.

Uoči obilježavanja deset godišnjice pokolja u Srebrenici Europsko vijeće ukazuje da suradnja zemalja regije s Haaškim sudom ostaje bitan preduvjet za daljnje približavanje Europskoj Uniji. Vijeće očekuje da će zemlje nastaviti i intenzivirati suradnju sve dok svi optuženi koji se i dalje nalaze u bijegu od međunarodne pravde, ne nađu pred Haaškim tribunalom.

Europsko je vijeće prihvatilo i deklaraciju o Kosovu u kojoj se naglašava doprinos Unije u implementaciji Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Europska Unija je dala znatan politički doprinos u pružanju podrške aktivnostima UNMIK-a, a preuzela je i najvažniji dio odgovornosti za obnovu i ekonomski razvitak Kosova. Ističe se da je sada nastupila kritična faza za Kosovo u kojoj UN priprema teren za početak implementacije standarda koji bi mogli dovesti do otvaranja pregovora o statusu Kosova. Europsko vijeće pozvalo je sve političke strane u Beogradu i Prištini da pokažu dobru volju za postizanje za sve strane prihvatljivog rješenja. Pozvalo je vlasti u Beogradu da ohrabre aktivno uključivanje Srba na Kosovu u kosovskim institucijama i korištenja njihovih demokratskih prava.

Rješenje Kosova mora biti kompatibilno s europskim vrijednostima i normama te u skladu s međunarodnim pravnim instrumetima i obavezama UN-a, ističe se u zaključcima. Istovremeno svaki dogovor o statusu Kosova mora osigurati da nema povratka na stanje prije 1999. godine. Vijeće naglašava kako se budući status Kosova mora temeljiti na multietničnosti koja će poštivati ljudska prava uključujući i pravo svih izbjeglica i raseljenih lica da se sigurno vrate svojim kućama. Posebno mora se zagarantirati prava manjina i njihovo sudjelovanje u organima upravljanja kao i u novim administrativnim strukturama. Posebnu zaštitu mora se pružiti kulturnoj baštini i vjerskim objektima uz promoviranje efikasnih mehanizama u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. Europska Unija je naglasila kako je nazočnost NATO-a na Kosovu i dalje neophodna. Nadalje da vodeću ulogu i dalje moraju igrati Ujedinjeni Narodi, ali da EU ipak želi preuzeti još veću odgovornost za Kosovo u uskoj suradnji s pojedinim međunarodnim organizacijama poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

I na koncu Vijeće poručuje da određivanje statusa Kosova mora pojačati sigurnost i stabilnost regije. Teroritorijalni integritet mora se poštivati, jer ne dolazi u obzir promjena trenutnog teroritorija Kosova kao niti ujedinjene s nekom drugom zemljom, stoji među ostalim u deklaraciji o Kosovu u zakljčcima Europskog vijeća.