Zakon o tzv. stranim agentima u RS udar na civilno društvo

Deset godina pripremani nacrt zakona o kontroli nevladinih organizacija i civilnog društva u Republici Srpskoj usvojen je u četvrtak (28.9.2023.) glasovima većine u entitetskom parlamentu i pored upozorenja svih međunarodnih predstavnika u BiH. Kontroverzni  „Zakon o posebnom registru i javnosti rada nevladinog sektora", kako glasi njegov službeni naziv, predviđa registrovanje nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva kao stranih agenata, njihovo strogo nadgledanje i mogućnost zabrane rada. Sve publikacije, koje nevladine organizacije i strane fondacije budu objavljivale, nosiće oznaku da se radi o sadržaju koji su objavili „strani agenti".

Vlast nije slušala ni opoziciju, koja nema dilemu da se radi o očajnom potezu vladajuće koalicije da zadrži sve konce u rukama. „Ovaj zakon je sulud. Vi ćete i crkve, popove i sveštenike i svakog ko se ne dopada vlasti, proglasiti stranim špijunima. Želite da etiketirate ljude, da ih progonite, da ih zastrašite. Nastavak će biti zakon o medijima ali šta god da radite to vam neće poći za rukom", oštar je bio opozicioni Nebojša Vukanović, prvi čovjek Liste za pravdu u red.

Nevladin sektor ocijenio je zakon diskriminatorskim, jer se odnosi samo na one nevladine organizacije koje se finansiraju sredstvima iz inostranstva. Zakonom je predviđeno formiranje posebnog registra u kojem bi takve NVO bile označene kao agenti stranog uticaja. Zakonom su obuhvaćeni i mediji, koji više od deceniju na ime projekata dobijaju direktna sredstva međunarodnih predstavnika.

Zakon je „licemjeran", kažu predstavnici opozicije, jer i sama vlast takođe koristi sredstava od donacija iz inostranstva. Oni se pitaju kada bi mogao biti usvojen zakon koji bi tretirao i „vladine organizacije" ili one bliske vlasti, među kojima je i dio medija.

Terminologija u zakonu, u kojem se izričito govori o "stranim agentima" nije se svidjela ni svima iz vlasti, ali ne sumnjaju da je zakon neophodan.

80 miliona dolara za suzbijanje ruskog uticaja

„Generalni inspektorat Stejt dipartmenta, iznio je podatak da su SAD dale 80 miliona dolara za nevladine organizacije u BiH za suzbijanje ruskog uticaja", rekao je Igor Žunić, predsjednik Kluba SNSD-a na skupštinskoj raspravi opravdavajući donošenje zakona o nevladinim organizacijama. „Gdje je taj novac došao, kome je plaćen. Niko ne zna kako je taj novac ušao u BiH i na šta je primijenjen", tvrdi Žunić.

„Ovaj termin agent stranog uticaja je možda pretjeran i možda targetira neke ljude. Ali ne znači da je svaki strani uticaj loš. Ali sve koji se bune zbog tog izraza pitam da li se neko pobunio kada je korišten termin maligni ruski uticaj", rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS.

Iako već postoji zakon koji tretira nevladine organizacije kao i njihov registar, resorni ministar Miloš Bukejlović kategoričan je da se ova materija mora posebno regulisati. Ostavljeno je kaže dovoljno vremena od 30 dana, da svi iznesu svoje zamjerke kroz javnu raspravu.

„Ciljevi i djelatnost udruženja i fondacija ne mogu uključivati angažovanost u predizbornoj kampanji političkih stranaka niti kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke niti kandidate, kao ni za finansiranje kandidata odnosno političkih stranaka", jedna je od zabrana u novom zakonu o NVO (NGO), koji je predstavio Bukejlović. 

Upozorenja OHR-a, PIC-a, EU i SAD-a

Na zakon je prije par dana upozorila i Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR). Poručuju da vlasti u RS ne mogu donositi zakon kojim nevladine organizacije proglašavaju stranim agentima. Tvrde da se zakonom žele ućutkati i zastrašiti organizacije civilnog društva, suzbiti sloboda udruživanja i izražavanja, te ugroziti politički pluralizam.

„Ovakvom zakonu nema mjesta u demokratskom društvu i mora biti povučen", naveli su u OHR-u, nakon čega je reagovao i Savjet za implementaciju mira u BiH (PIC). Podsjetili su da vlada Republike Srpske još od 2013. godine pokušava donijeti zakon kojim bi se organizacije civilnog društva stavile pod striktan nadzor organa vlasti i ograničila njihova mogućnost da ostvaruju svoja demokratska prava.

„Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija dodatno će ograničiti građanski prostor za funkcionalno i nezavisno civilno društvo i predstavljaće značajnu prijetnju sveukupnom stanju u oblasti ljudskih prava i demokratije u BiH", naveli su ambasadori zamalja članica PIC-a.

Ambasada SAD-a u BiH bila je najoštrija, saopštivši da će se ovim zakonom nevladin sektor staviti pod povećani pritisak, učiniti ranjivim na krivični progon kao i da će to smanjiti njihovu sposobnost pružanja važnih društvenih usluga javnosti.

„Zakon  gura Republiku Srpsku prema većem autoritarizmu i žrtvuje interese stanovnika RS ka demokratskoj i prosperitetnoj budućnosti uskim i sebičnim interesima vođstva RS, koje se namjerava obogatiti na račun naroda za koji tvrde da ga predstavljaju", kaže se u saopštenju ambasade SAD-a u BiH.

Dodik i Marfi

Predsjednik RS Milorad Dodik, pozvao je nakon ovog američkog ambasadora Majkla Marfija, da komentariše američki zakon iz ove oblasti koji je kako kaže još rigidniji.

„Pošto se kod nas radi o benignijoj verziji u odnosu na postojeći američki zakon, znači li to da je tamo autoritarni režim?", upitao je Dodik, na društvenoj mreži iks.

Međutim,  zakon u RS nije usvojen baš po uzoru na američki jer ne tretira iste oblasti. Američki zakon koji je najbliži tome je Zakon o registraciji stranih agenata- FARA, koji ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog finansiranja iz inostranstava, već se ograničenja odnose na ukidanje poreskih olakšica ukoliko postoji političko djelovanja.

- pročitajte i ovo:  Šta se krije iza ruskog Zakona o "stranim agentima"?

„Car je go"

Voditeljka fondacije Fridrih Ebert u Banjaluci Tanja Topić, koja je i ranije bila na meti Dodika i vlasti pa i kroz sudski postupak, podsjeća da i međunarodni eksperti i institucije poput OSCE-a, UN-a i Savjeta Evrope pokazuju da „ovakav nakaradan nacrt zakona u osnovi sadrži stigmatizaciju građana koja može ugroziti njihov fizički integritet".

„Zakon je odgovor vlasti, koja sistemski godinama stigmatizuje neistomišljenike označavajući ih špijunima, izdajnicima i stranim plaćenicima...Tako vlast zaokružuje model prema kojem će među novinarima kroz kriminalizaciju klevete (op. Red.: Zakon, kojim se svaka kritika prema vlastima može sankcionirati) odvojiti žito od kukolja, stranim organizacijama i fondacijama zalijepiti metu stranog agenta na čelo, a građanima kojima su ovi retrogradni modeli neprihvatljivi dati izlaznu kartu. Ostaće samo patriote, moralni čistunci i politički car. Tako neće ostati niko ko će se usuditi da kaže da je car go", zaključuje Topić.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu