1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Zakoni u Bugarskoj treba da važe za sve"

15. juli 2020

U Bugarskoj su izbili masovni protesti nakon što je Hristo Ivanov na Facebooku objavio svoju akciju u kojoj je pokušao doći do luksuzne vile jednog od najbogatijih ljudi u državi. Donosimo intervju sa Ivanovom.

https://p.dw.com/p/3fIoa
Bulgarien I Proteste in Sofia
Protesti u Bugarskoj proteklog vikendaFoto: Getty Images/AFP/N. Doychinov

Bivši bugarski zamjenik premijera (2014.) i ministar pravosuđa (2014. - 2015.) Hristo Ivanov je prošle sedmice spektakularnom akcijom na obalama Crnog mora postigao pun politički pogodak. Motornim čamcem i s dvojicom sljedbenika želio je proći pored luksuzne rezidencije jednog od najutjecajnijih ljudi u Bugarskoj, kako bi skrenuo pažnju na ilegalno okruženi javni objekat i na tjelohranitelje iz državne službe koji su tamo nelegalno angažirani.

U rezidenciji se godinama skriva Ahmed Dogan, koji slovi za nekoga ko vuče konce u bugarskoj politici, a koji je počasni predsjednik paralementarne stranke "Pokret za prava i slobodu" i politički mentor poslanika i oligarha Deljana Peewskog. On je jedan od najbogatijih ljudi u Bugarskoj i kontrolira istodobno imperiju sačinjenu od bulevarskih medija koje oštro kritiziraju "Reporteri bez granica" i druge organizacije za zaštitu ljudskih prava.

U posljednje vrijeme Peewski podržava konzervativnog premijera Boika Borisova

Akcija Hrista Ivanova, koju je na Facebooku pogledalo više od milion ljudi, izvazvala je u Bugarskoj masovne proteste protiv korupcije, oligarha i vlade. U glavnom gradu Sofiji više od 3.000 demonstranata okupljenih pred parlamentom u nedjelju je zahtijevalo ostavku premijera. I u drugim bugarskim gradovima protiv vlade je demonstriralo na stotine ljudi.

Protesti su pokrenuti ne samo akcijom Ivanova na obalama Crnog mora već i racijama u uredu predsjednika Rumena Radeva.

Bulgarien Ahmed Dogan  DPS Politik
Ahmed Dogan (na slici) slovi za nekoga ko vuče konce u bugarskoj politici. On je i počasni predsjednik stranke "Pokret za prava i slobodu".Foto: BGNES

U tim racijama je priveden na ispitivanje povjerenik protiv korupcije i savjetnik za sigurnost predsjednika. Predsjednik Radev, kojeg podržavaju socijalisti, žestoki je kritičar premijera Borisova i njegove vlade kojima se prebacuje da su povezani sa oligarsima. U jednom televizijskom obraćanju u subotu Radev je kritizirao, kako je rekao, mafijaško ponašanje vlade i zatražio njenu ostavku.

Na marginama protuvladinih protesta u Sofiji povrijeđena su dva demonstranta i četiri policajca. Ovog ponedjeljka se nastavljaju demonstracije u glavnom gradu. Za četvrtak su organizatori pozvali na demonstracije širom zemlje.

Zahtjevi za restart

DW: Gospodine Ivanov, što se dešava u Bugarskoj?

Hristo Ivanov: Riječ je o izbijanju dugogodišnjeg bijesa protiv korupcije i arogancije vlasti, udruženi sa strahom od nadolazeće ekonomske krize. Brojni ljudi različitih političkih opredjeljenja su izašli na ulice tražeći moralni i politički restart. Ovi ljudi su bijesni na arogantnu demonstraciju moći tužiteljstva koje se jasno politički pozicionira i krši zakon.

Ljudi protestiraju i protiv oligarha u Bugarskoj. Ko su ti oligarsi?

Na ovo pitanje može odgovoriti samo sud na osnovu fair procesa u skladu sa europskim standardima. I ljudi na ulicama to također razumiju kad protestiraju protiv Državnog tužiteljstva. To je jak signal našim proeuropskim partnerima koji bi konačno trebali otvoriti oči kada je riječ o razvoju stanja u Bugarskoj. Jasan proeuropski stav Bugara zapravo proizilazi iz nade da EU može provesti europske standarde za demokratiju i pravnu državu i u Bugarskoj. I ako se u Europi i dalje bude okretala glava od postupaka bugarske vlade i Borisova, to vodi u duboku demoralizaciju bugarskog društva.

Protesti su usmjereni protiv dva političara jedne male stranke koja je zastupljena u parlamentu, Pokret za prava i slobode (BRF), koji se prvobitno zalagao za prava bugarskih muslimana turskog porijekla. 

Hristo Ivanov
Hristo IvanovFoto: BGNES

Vi ste, gospodine Ivanov, prošle sedmice izveli spektakularnu akciju i čamcem došli na plažu rezidencije počasnog predsjednika BRF-a Ahmeda Dogana. Za njega se kaže da je mentor jedne od ključnih figura bugarske politike - Deljana Peevskog, poslanika, biznismena i medijskog vlasnika. Zašto su upravo ta dva političara dospjela u fokus javnosti?

To je mala grupa ljudi, koji godinama preko medija i zakulisnih dogovora toksično djeluju na bugarsku politiku i pravosuđe. Naš protest na plaži rezidencije, koja je ilegalno ograđena od vanjskog svijeta i koju štite državni službenici, je jasno pokazala da tu nije riječ o konfrontaciji sa građanima turskog porijekla, već o korupciji u bugarskoj politici. I demonstranti i pristaše BRF-a su u konačnici bili jedinstveni: riječ je o tome da zakoni u Bugarskoj važe za sve. Demonstranti su mišljenja da su gospoda Dogan i Peevski godinama imuni protiv svakog zakona u zemlji, da ih čak čitavo vrijeme služe državne institucije. Time dvojica vladara dobijaju sve veći utjecaj na politiku, ekonomiju, medije i pravosuđe u Bugarskoj. Tako da su protesti u konačnici usmjereni protiv vlade jer političku odgovornost za ovaj toksični razvoj snose vladajuće stranke GERB i premijer Boiko Borisov.

Loše stanje za pravnu državu

Trenutno se govori mnogo i o konfrontaciji između premijera Borisova i predsjednika Radeva, kojeg podržavaju socijalisti.

Ivanov: Ova konfrontacija doduše postoji, jer je Radev vidio pravi momenat za napade na Borisova. No nije riječ o tome. Današnja politička kriza vuče korijene u lošem stanju pravne države i institucija u Bugarskoj koje je nastalo tokom dugogodišnjeg mandata Borisova. Predsjednik Radev dakle pokušava kanalizirati bijes ljudi prema nepravdi i nepostojanju prave države u zemlji.

Ali Vi sebe sami vidite kao centralnu figuru protesta. Je li to Vaš politički projekt i šta očekujete u narednih osam mjeseci do parlamentarnih izbora?

Moj lični politički projekt je zapravo razlog cijelog mog javnog života u Bugarskoj. Zalažem se za stvarnu reformu pravosuđa kako bi zemlja konačno mogla dostići standarde EU za demokratiju i pravnu državu.

Bugarska je 2007. godine postala članica EU samo zahvaljujući kompromisu i i dalje je iza dogovorenih standarda. To je moj politički projekt koji se uspješno može provesti samo uz široki politički konsenzus. To prije svega važi za Državno tužiteljstvo u Bugarskoj koje bi odmah moralo biti podvrgnuto transparentnoj demokratskoj kontroli. Taj konsenzus može biti postignut samo na demokratski način: demokratskim parlamentarnim izborima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android