Zapadni Balkan: Svaki je problem zajednički
20. decembar 2018
Još jedan sastanak lidera Zapadnog Balkana u Briselu završio se izjavama zajedničke posvećenosti nastavku EU puta, reformskim procesima i boljoj regionalnoj saradnji. Šefica EU diplomatije Federika Mogerini je kao domaćin već tradicionalnog pretprazničnog okupljanja regionalnih lidera u Briselu poručila da partneri sa Zapadnog Balkana ”sada više nego ikada” moraju da rade zajedno kako bi napredovali ka zajedničkom cilju EU integracija, konsolidovali mir i stabilnost i investirali u buduću regionalnu saradnju, a zarad dobrobiti građana regiona.
”Lideri sa Zapadnog Balkana na sastanku u Briselu iskazali su opredjeljenje da nastave rad na daljoj integraciji regiona u EU u duhu dobrih susjedskih odnosa i pomirenja, uzdržavajući se od svih akcija i izjava koje ne doprinose ukupnom interesu i strateškim ciljevima Zapadnog Balkana”, stoji u saopštenju kancelarije visoke predstavnice nakon radnog ručka sa zapadnobalkanskim partnerima.
Da je kraj godine bio prilika da se u Briselu rezimira postignuto u 2018. godini u procesu evrointegracija i razvoja Zapadnog Balkana potvrdio je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. "Poseban fokus stavili smo na pitanje Makedonije, dijaloga Beograda i Prištine i pitanja funkcionalnosti BiH. Potencirano je od svih učesnika da je jako važno rješavanje tih pitanja jer je to interes svih država. Dok god imamo bar jedan otvoren problem, to ugrožava perspektivu svih”, poručio je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je potvrdio da su svi lideri iz regiona pokazali spremnost da se konstruktivno ponašaju, posvete dostizanju evropskih standarda u sopstvenim državama, ali i daju podršku susjedima koji su u neposrednim problemima. ”Zapadni Balkan povezuje želja za boljim životom građana u svim državama. To možemo postići ako prethodno učvrstimo stabilnost, što je ključni deficit država regiona”, ocijenio je crnogorski predsjednik.
Iskustveni ne-optimizam Vučića i optimizam Tačija
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, upitan upravo za bilateralne probleme između Beograda i Prištine, ocijenio da je trenutak u kome su se Milo Đukanović, Denis Zvizdić, Zoran Zaev, Hašim Tači i on sastali u Briselu bio važan za ukupnu evropsku budućnost Zapadnog Balkana i procjenu onoga što će se događati u narednom periodu. ”Konstatovali smo da zemlje regiona moraju više da rade na međusobnim odnosima, bez obzira na to gdje se nalaze na evropskom putu. Srbija ima svoje nacionalne i državne interese, ali najveći je da očuvamo mir, stabilnost u regionu”, kaže srpski predsjednik.
On je istovremeno ocijenio i da se odnosi u regionu pogoršavaju, ukazavši na probleme koje Beograd ima zbog jednostranih poteza Kosova koje je, kako je dodao, priznato u regionu od strane svih, sem BiH i Srbije. „Po tom pitanju smo prilično usamljeni, ali se trudimo da u svim ostalim sferama razvijamo što bolje odnose i gledamo da kada se završi tužna saga o taksama nastavimo dijalog i približimo se kompromisnom rješenju. Nisam neko ko je previše optimista, ali ne želim ni na koji način da kvarim božićnu i novogodišnju idilu mojim izjavama. Mi ćemo nastaviti da razgovaramo i probleme rješavamo", kazao je Vučić napominjući da svoj ”ne-optimizam” zasniva na ”iskustvu”.
Sa druge strane, predsjednik Kosova Hašim Tači kaže da se on nada da bi do dogovora između Beograda i Prištine moglo da dođe ”u bliskoj budućnosti”. ”Ohrabruje činjenica da svi lideri regije, bez razlike, podržavaju napore i Kosova i Srbije za postizanjem konačnog sporazuma i zaključuju da bi to proizvelo još više mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i ubrzalo EU i NATO procese za Kosovo, kao i EU-budućnost Srbije”, smatra Tači.
On je dodao da je Kosovo izgradilo odlične odnose sa Makedonijom, Albanijom i Crnom Gorom i da ohrabruje postojanje nepodijeljene podrške cijelog regiona kada je riječ o sporazumu između Makedonije i Grčke o imenu, ali i dogovoru o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore. Predsjednik Kosova je i ovom prilikom izrazio razočarenje zbog odlaganja vizne liberalizacije za građane Kosova, ali i naglasio da njegova zemlja nema drugu alternativu nego da nastavi da se kreće prema NATO i Europskoj uniji.
Jedni drugima oslonac ili kamen spoticanja na Balkanu?
Da su EU i NATO mirne i prosperitetne luke ka kojima treba da se kreće ”brod BiH”, poručio je i odlazeći predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić. On je kao najveći izazov za BiH naveo kreiranje pozitivne političke agende unutar zemlje poslije izbora. ”Bez kompromisa, dijaloga i zajedničkih rješenja ne može doći do realizacije bitnih ciljeva za BiH”, kaže Zvizdić.
Svoj optimizam Zvizdić zasniva na opredijeljenosti aktuelnih članova Predsjedništva BiH da nastave sa evrointegracijama zemlje i da već tokom januara 2019. godine posjete Brisel i odnesu dodatne odgovore na Upitnik Evropske komisije.”Onda čekamo kandidatski status”, kaže Zvizdić.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH kaže da je, pored evrointegracija, pitanje regionalne saradnje bilo osnovna tema sastanka lidera Zapadnog Balkana u Briselu. Zvizdić navodi da je primijećeno da određene ”tenzije iz prošlosti”, kao i ”aktivnosti i odluke” koje nisu u skladu sa međunarodnim pravom i sporazumima, zaustavljaju napredak regiona. On je naglasio da BiH ostaje potpuno posvećena daljem nastavku regionalne saradnje u cilju očuvanja mira i stabilnosti i istakao neophodnost poštovanja međunarodnih obaveza i preuzetih obaveza iz postojećih regionalnih i međunarodnih sporazuma, sa fokusom na CEFTA-sporazumu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
”Neophodno je da se poštuju teritorijalni integritet, suverenost i jedinstvo svake od zemalja regiona. Naši odnosi moraju da budu bazirani na demokratskim načelima, principima tolerancije i međusobnog uvažavanja, a treba i jedni drugima da budemo oslonac u procesu teških reformi koje svi moramo da sprovedemo”, ocijenio je Zvizdić.
Ovaj put jedino je premijer Makedonije Zoran Zaev mogao da se u Briselu pohvali sa uspješnim sporazumom sa Grčkom oko imena, što bi trebalo da dovede do kraja jednu od dugogodišnjih regionalnih kriza. "Za nas je 2018. godina bila u znaku rješavanja krupnih pitanja sa susjedima i sprovođenja suštinskih reformi na unutrašnjem planu, kako bi se nastavio put ka NATO i EU", istakao je Zaev.
Makedonija se tako uz pomoć EU vratila na pravi put i učinila više koraka naprijed u evrointegracijskom procesu tokom 2018. godine. Ono što Skoplje, ali i Tirana sada čekaju jeste odluka o otpočinjanju pristupnih pregovora koja bi mogla biti donijeta u junu 2019. godine. A ta 2019. godina već u najavi neće biti laka kako za zemlje Zapadnog Balkana tako i za EU i proces proširenja.