„Zavadi pa vladaj“

U BiH godinama prevladavaju strah i tjeskoba, emocije koje vladajuća elita ciljano podstiče kako bi manipulirala običnim ljudima, a rezultati takvog djelovanja su poremećena mjerila društvenih vrijednosti koja egzistencijalna pitanja podređuju nacionalnim, ocjenjuje psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić. Dodaje da su u toj funkciji i uvredljive izjave predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika na račun Bošnjaka i sopstvene države, ali i iznuđena reakcija bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Analizirajući ponovljene Dodikove izjave o "nemogućnosti zajedničkog života" i "BiH kao neuspjelom eksperimentu međunarodne zajednice", Prohić kaže da predsjednik RS-a pati od "irealne percepcije sopstvene važnosti" i da je već prešao prag preko kojeg nema povratka". Prohić pojašnjava da "Dodiku zbog korupcije i ekonomske situacije u RS-u ništa drugo ne preostaje osim da održava konflikt visokog intenziteta".

Efekti političke manipulacije

U funkciji održavanja konflikta su i tumačenja otvorenog pisma koje je Dodiku uputio bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Dodikovi kadrovi su iz pisma zaključili da su "Bošnjaci spremni za mobilizaciju". U strahu od mobilizacije "drugih" i potencijalnih međuetničkih sukoba, obični građani potiskuju patnju uzrokovanu teškim socio-ekonomskim stanjem i suočavaju se sa novom/starom prijetnjom "ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa".

Efekti „političkog manipuliranja“ su višestruki, a jedan od najistaknutijih je prikrivanje teškog socio-ekonomskog stanja. Za vrijeme političke krize u kojoj se političari međusobno optužuju za mobilizaciju, a analize ukazuju na ugrožavanje sigurnosti, manje se govori o tome kako poslodavci u RS-u radnicima duguju 800.000.000 KM i kako se entitet zadužio za više od 630.000.000 KM. Zbog toga analitičari i opozicija u RS-u ističu da je ovaj entitet ostao bez novca i da bi mogao pasti u dužničko ropstvo.

O čemu vladajuća elita ne želi govoriti?

Štrajkom željezničara u RS-u pogođeni su domaći ali i strani investitori i kompanije. Gotovo polovina populacije u ovom entitetu je socijalno ugrožena, od penzionera sa najnižom penzijom od 160 KM mjesečno, do civilnih osoba sa invaliditetom koje mjesečno primaju 41 KM. Stanje u Federaciji BiH nije puno bolje. Samo Zapadnohercegovački kanton duguje oko 46 miliona maraka. Štrajkuje se u oba entiteta, a zbog rascjepkanosti sindikalnih organizacija nemoguće je formirati kritičnu masu radništva koja bi mogla uticati na promjene.

U BiH, državi u kojoj je, prema zvaničnim statistikama, 47 posto radno sposobnih nezaposleno (oko 750.000), na granici siromaštva živi oko 48 posto građana. Među njima je veliki broj birača koji su na općim izborima povjerenje dali i dvojici političara, Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću. Ukupna imovina koju je Dodik prijavio uoči izbora iznosi 2.850.505. KM, dok je Izetbegović prijavio imovinu od 270.000 KM.

Analitičari i znatan dio opozicije u BiH ocjenjuju da bi političari koji su na oktobarskim općim izborima 2010. god. osvojili vlast, uglavnom dobili povjerenje i na eventualnim vanrednim izborima, ukoliko je takve uopće moguće raspisati u ovoj zemlji, i to prema već oprobanom principu "zavadi pa vladaj".

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović