1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Zavisni od čuvara nezavisnosti"

Jasmina Rose10. februar 2009

Štampa na njemačkom jeziku danas piše o Jasenovcu kao zoni zaborava; mutnom raspoloženju u Srbiji, zbog krize i poskupljenja ali i o Kosovu i tamošnjim međunarodnim organizacijama, kao privrednom faktoru u zemlji.

https://p.dw.com/p/GqiN
Kosovo stjecište brojnih međunarodnih ureda i organizacija. Na slici dobro čuvano i ograđeno sjedište Eulexa u Prištini, misije EU koja je trebala zamijeniti misiju UN-aFoto: picture-alliance/dpa

Neue Zuercher Zeitung u članku "Zavisni od čuvara nezavisnosti" piše: "KFOR, UNMIK, EULEX, ICO i koje još skraćenice ne. Nije jednostavno zadržati pregled nad brojnim organizacijama, koje daju pečat života Kosovu, od 1999. Niko ne zna tačno, ali se pretpostavlja da je na Kosovu više od 20.000 stranaca. Samo trupe NATO-saveza broje 15.000 zaposlenih, Eulex 1.900, a tu je i nekoliko stotina zaposlenih u UNMIK-u, koji je trebao biti zamijenjen Eulexom. Svemu tome treba pridodati i mnoštvo nevladinih organizacija", piše Neue Zuercher i dodaje da međunarodni faktori ne utiču samo na politiku već i na ekonomiju. "Oni zapošljavaju Kosovare, nudeći im do 6 puta veće plate, iznajmljuju stanove. Jedan troiposobni stan košta 1000 eura. Mnogi se sele u apartmane i iznajmljuju kuće, jer je to veoma isplativo. Nije rijetkost da bivši profesor radi kao prevodilac ili čak i vozač. "Sve u svemu to stvara lukrativne prihode ali i ovisnosti i to od klijentele koja neće zauvijek ostati u zemlji. Kada je u pitanju KAFOR, tamo pokušavaju djelovati suprotno ovom trendu. Švajcarci i Austrijanci u svojoj bazi od Kosovara kupuju samo vodu i hljeb, sve ostalo dolazi iz inostranstva, dok Amerikanci i Francuzi sve uzimaju iz inostranstva. To možda izgleda apsurdno. Ali takva izolacija sprječava jačanje ekonomskih struktura, koji se primarno orjentišu na klijentelu, koja boravi u zemlji samo izvjesno vrijeme. Konačno fragilnu političku ovisnost ne treba podupirati ekonomskom ovisnošću", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Jasenovac - Zona zaborava

Neue Zuercher Zeitung danas donosi i tekst pisca Bore Ćosića o Jasenovcu, pod nazivom Jugoslovenski cvijet u kamenu- Zona zaborava. Pod jugoslovenskim cvijetom podrazumijeva se spomenik u formi ljiljana od betona koji je kreirao arhitekta Bogdan Bogdanović, podignut u Titovo doba na mjestu logora Jasenovac, jugoslovenskog Aušvica, piše Bora Ćosić i između ostalog dodaje: "Može se doći ovdje u Jasenovac kroz panonsko blato, ali možda i ne mora. Sve se u ovom gradu ranije zatvara, kao da se sa prvim mrakom ovaj gradić stavlja pod karantin. Nigdje ljudi, ne čuje se čak ni lajanje pasa. Sjećam se da su se ljudi u vrijeme bivše Jugoslavije koji su dolazili vozom u Jasenovac, naginjali kroz prozor da vide taj posađeni cvijet. Danas mislim kako je period pomračenja nekima dobrodošao. Istorija kao i sve ostalo što je u domenu čovjeka, sklona je potiskivanju, strahote rata podliježu svijesnom zaboravu. Postoje ljudi, koji još uvijek misle da se počinjeni masakr u Srebrenici nikada nije dogodio. Stoga je Jasenovcu potreban reflektor, koji bi grandiozni komad betona, spomenik u obliku ljiljana pretvorio u najljepši cvijet bivše Jugoslavije. Naredni put bi nam dobro došlo malo više svjetla, piše Bora Ćosić u članku koji je objavio Neue Zuercher Zeitung.

Josip Broz Tito Kalenderblatt
Spomenik žrtvama ustaškog režima na mjestu bivšeg koncentracionog logora u Jasenovcu nastao je 60-tih godina na osnovu odluke Josipa Broza TitaFoto: AP

Mutno raspoloženje u Srbiji

Austrijski Die Presse donosi članak pod nazivom "Mutno raspoloženje u Srbiji". Povećanju cijena gasa, struje i telefona, poskupljenju alkohola i cigareta, pridružilo se sada i sočno povećanje cijena u javnom saobraćaju. Autobusi su prastari a karte dvostruko skuplje, prenosi Die Presse komentar jedne starije dame i dodaje: "Ako ništa u Srbiji cvjeta barem jedna branša. Mjenjačnice se ne mogu požaliti da loše rade. Tek prošle sedmice se srbijanska valuta dinar, zahvaljujući uplati iz Moskve, stabilizirala. 400 miliona eura stiglo je iz Gasproma za povoljno kupljenu "Naftnu indistriju Niš". Ali ako ne dođe još deviza ova stabilnost potrajaće ne duže od dva mjeseca. Izgledi na novi talas privatizacije su mali. Čak i dobro stojeće firme u vrijeme krize ne mogu imati dobru prodajnu cijenu. Pristalice učlanjenja Srbije u EU navaljuju na Brisel da Srbiji odriješi kesu i omogući novac iz predpristupnih fondova. Krizu moramo prebroditi jedinstvom i solidarnošću, naglasio je srbijanski premijer Cvetković. Ali, uljepšavanja političara, koji sa apsurdno velikim dnevnicama i čudnim zakonima u korist firmi i poduzetnika bliskih njihovim strankama pune naslovne stranice štampe, stanovništvo jedva mogu utješiti. Većina ionako strahuje da bi mogla izgubiti radna mjesta, piše između ostalog Die Presse.

Die deutsche Firma Flender produziert in Serbien
Većina stanovnika u Srbiji boji se za radna mjestaFoto: picture-alliance/dpa