1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto Ukrajinci treba da postanu "novi Rusi"?

Roman Gončarenko
1. juni 2019

Kremlj nudi Ukrajincima rusko državljanstvo, ali ne samo onima na anektiranom Krimu i u Donbasu. Eksperti govore za DW o tome koje probleme Kremlj želi da riješi na taj način.

https://p.dw.com/p/3JYRf
Ukraine Russland Passtreit l Russland startet Passausgabe
Foto: picture-alliance/TASS/dpa/S. konov

Rusiji su hitno potrebni Ukrajinci. Ako se pogleda kako Moskva dovodi ljude iz Ukrajine, onda se stiče takav utisak. Sve je počelo krajem aprila dekretom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Od tada je postalo jednostavnije za ljude iz Donbasa, u regionu u kojem Moskva podržava "Narodnu Republiku Donjeck i Lugansk", da dođu do ruskog pasoša. Prema jednom drugom dekretu takođe i Ukrajinci koji su već napustili Donbas, ili oni koji već legalno borave u Rusiji, lakše mogu da postanu državljani Rusije.

Uz to ruski parlament u ovom trenutku provjerava zakon kojim bi se omogućilo pojednostavljenje dobijanja trajne dozvole boravka. Eksperti pak smatraju da Rusija na ovaj način želi da riješi demografske probleme.

Russische Pässe für die Donbass-Bewohner

Demografske promjene

Margarita Simonja, glavna i odgovorna urednica ruske televizije RT, napisala je na svom Fejsbuk profilu, da će se, ako se do 2040. ništa ne preduzme, stanovništvo toliko promijeniti i Rusija postati "muslimanska zemlja". Tako bi onda ljudi iz Donbasa i drugi migranti mogli da pomognu da se održi "krhki status kvo dominacije rusko-pravoslavnog hrišćanstva", smatra ova novinarka.

Anatolij Višnjevski iz Instituta za demografiju pri Višoj ekonomskoj školi u Moskvi ne vjeruje da bi pravoslavni Rusi mogli postati manjina u sopstvenoj zemlji. "Mi smo uvijek imali jedan dio muslimanskog naroda, ali kod njih se ne bilježi brzi rast populacije", kaže ovaj stručnjak. Istina je da na Kavkazu postoje republike sa visokom stopom nataliteta, ali i tamo bi trebalo da dođe do smanjenja.

Politikolog Rostislav Ištčenko, koji je 2014. nakon promjene vlasti u Kijevu preselio za Moskvu ne isključuje da bi Rusi kao "državotvorni etnos" mogli da postanu manjina. Aneksija Krima je, prema ruskim podacima, donijela Rusiji dva miliona novih građana, plus milion izbjeglica iz Donbasa koji u međuvremenu posjeduju ruske pasoše.

Još u proljeće 2014, samo nekoliko dana uoči aneksije Krima, ruski politikolog Aleksandar Borodaj je u jednom videu, koji se mogao vidjeti na Jutjubu, objasnio kako su Rusiji neophodni ljudi koji govore ruski kako bi zemlja riješila demografske probleme. Borodaj, koji je kasnije postao premijer "Narodne Republike Donjeck" je kazao: "Nama je Ukrajina neophodna. Glavni problem Rusije nije privreda, već demografija."

Tri moguća scenarija

Da Rusija ima demografskih problema izjavio je krajem februara neobično otovoreno pred parlamentom i predsjednik Putin. Prema prognozi ruske službe za statistiku "Rosstat", iz oktobra 2018, moglo bi da u izuzetnom slučaju dođe do negativnog razvoja stanovništva Rusije do 2035. godine i sa sadašnjih 146,9 broj padne na 138,8 miliona. Čak i pod najpovoljnijim okolnostima broj stanovnika bi mogao da opadne za dva miliona.

Jedan pozitivan razvoj bi mogao da dovede do porasta broja stanovika za šest miliona. To bi bilo moguće samo ako bi se od 2023. rađalo više ljudi nego što umire. Pri ovom scenariuju bi takođe moralo da dođe do značajnog porasta useljenika i to oko pola miliona godišnje.

Koliko Ukrajinaca bi mogli da postanu Rusi?

Ministar spoljnih poslova Ukrajine je izjavio da u Rusiji živi oko tri miliona izbjeglica i radnih migranata iz Ukrajine. Dok Oleksij Posnjak sa Instituta za demografiju Akademije nauka Ukrajine kaže da ne može biti govora o milionima. On smatra da oko 300.000 Ukrajinaca redovno idu u Rusiju. Ponuda ruskog pasoša, po njegovim riječima, bi malo toga promijenila. "Mi ne računamo sa velikim odlivom Ukrajinaca u Rusiju", kazao je ovaj stručnjak.

Moskau - Alltag
Foto: picture-alliance/ZB

Vladimir Kipen sa Instituta za društvena istraživanja u ukrajinskom Vinicju nalazi da bi Rusija sa svojom ponudom pasoša mogla da pridobije oko dva milliona Ukrajinaca, polovina od njih bi bili radni migranti. "Putinov dekret cilja na one koji već rade u Rusiji, kao i na one iz Donbasa, oblasti koju ne kontroliše Kijev, i koji tamo nemaju nikakvu perspektivu", kaže Kipen. On pri tom naglašava da, iz ugla mladih, ukrajinski pasoš nudi mnogo više slobode putovanja, između ostalog i u zemlje Evropske unije i to bez vize.

I Anatolij Višnjevski sa Instituta za demografiju sa Više ekonomske škole u Moskvi daje još materijala za razmišljanje, kako Rusija naime ima jaku konkurenciju. Jer, po njemu, bi mnogi Ukrajinci radije otišli u Poljsku ili u zapadnu Evropu. A ljudi iz Donbasa koji dolaze u Rusiju, dolaze u najvećem broju slučajeva sa problemima. "Mnogi od njih su penzioneri", kaže ovaj ekspert. Prema njegovim riječima stopa nataliteta među imigrantima iz Donbasa je niža od ruskog prosijeka, što nikako neće riješiti demografske probleme Rusije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android