Zeleno svjetlo za Hrvatsku

Sada je na zemljama članica da krajem mjeseca donesu odluku mogu li se pregovori potpuno zatvoriti i potpisati pristupni ugovor. Pola sata ranije predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso je putem priopćenja čestitao Hrvatskoj i hrvatskim građanima, a osobno je čestitao i premijerki Jadranki Kosor koja je vijesti iz Bruxellesa dočekala u Londonu. Današnji je dan nazvao povijesnim, kako za Hrvatsku, tako i za Europsku uniju.

I dalje pod lupom

Po prijedlogu Komisije Vijeće ministara bi uskoro trebalo zatvoriti 4 preostala pregovaračka poglavlja, kako bi Hrvatska s 1. srpnjem 2013. godine mogla postati 28. članica Unije. Do tada će, objasnio je Füle, Hrvatska biti podvrgnuta sustavnom promatranju kako bi se potvrdilo da su provedene reforme trajne i nepovratne. Sustav provjera će biti zasnovan na Izvješću o napretku, a koje će biti doneseno na jesen. Takozvani monitoring neće trajati ni dana poslije službenog ulaska u EU, obećao je povjerenik Füle iznoseći stav da se Hrvatska tijekom pregovora iznimno promijenila te da se transformirala u snažnu demokraciju temeljenu na vladavini prava sa sigurnom tržišnom ekonomijom. I izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda je pozdravio signal za zatvaranje pregovora i načelnu suglasnost za dovršetak eurointegracije. Pri tome je istaknuo da je Zagreb pod pritiscima Bruxellesa proveo reforme, posebno djelotvorne na području suzbijanja korupcije.

Brisel zaustavio rast euroskepticizma i nacionalizma

Zadovoljan mišljenjem Europske komisije, predsjednik Ivo Josipović najavljuje kako su pred Hrvatskom brojne reforme čija provedba ni na trenutak ne smije stati. "I dalje trebamo gledati u budućnost, trebamo gledati kako razviti domovinu i postići europske standarde. Trebamo vidjeti kako našu zemlju učiniti dostojnom i zaista uspješnom 28. članicom Europske unije“, kaže predsjednik Josipović.

Ugledni politički analitičar Davor Gjenero u razgovoru za Deutsche Welle tvrdi kako će zatvaranje pregovora pomoći Hrvatskoj u konsolidaciji postignuća iz reformskog procesa. „Da do toga nije došlo sada, u Hrvatskoj bi jačao euroskepticizam, nacionalizam, retorika o tome kako nas Europa mrzi i jačao bi izolacionizam. To bi bila jako loša poruka kako za hrvatsko društvo, tako i za regiju“, misli Gjenero.

Pritisci su trebali biti jači

Prema nepotvrđenim informacijama, Bruxelles će nad Hrvatskom provoditi monitoring prvenstveno zbog procesuiranja ratnih zločina, ali i borbe protiv korupcije. Da je to potrebno misli Gjenero, ali i voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću „Documenta“ Vesna Teršelić. Ona tvrdi da je putem pritisaka na vladu EU do sada mogla učiniti i puno više. „Treba sagledati realnu situaciju obitelji žrtava ratnog zločina. Suđenja idu, ali kazneni postupci nisu okončani za barem pola počinjenih ratnih zločina“, kaže Teršelić za DW navodeći da obitelji žrtava ratnih zločina još jako teško dolaze do naknade štete, a u brojnim im je slučajevima dosuđeno i plaćanje parničnih postupaka.

Nakon referenduma datum o pristupnom ugovoru

Nakon zatvaranja preostala 4 pregovaračka poglavlja, Zagrebu preostaje potpisivanje pristupnog ugovora, no datum još nije poznat. Najvjerojatnije će se to dogoditi krajem godine, nakon čega slijedi referendum o pristupanju. Tek kada se sve to obavi, vladajuća Hrvatska demokratska zajednica najavljuje održavanje parlamentarnih izbora koje oporba zaziva još od ostavke bivšeg premijera Ive Sanadera.

Dobra vijest iz Bruxelles je, čini se tako, došla u najbolji mogući trenutak, kako za vladajuću koaliciju, tako i za poziciju premijerke Jadranke Kosor unutar HDZ-a, objašnjava Davor Gjenero. Smatra da na međunarodnoj sceni postoji još uvijek visok stupanj nepovjerenja američke politike prema šefu najjače opozicijske stranke Zoranu Milanoviću i njegovim kapacitetima da upravlja vladom. Naime, prema našem sugovorniku, velik dio europske politike je pod utjecajem Sjedinjenih Država i zbog toga postoji želja za jačanjem pozicije premijerke Kosor.

Sjedinjene Države nepovjerljive prema šefu opozicije

To nepovjerenje prema Milanoviću, kaže Gjenero, potječe iz vremena pristupanja Hrvatske NATO savezu kada je predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske tražio raspisivanje referenduma o pristupanju. Osim toga, Sjedinjene Države su nepovjerljive prema Milanoviću i zbog njegova ponašanja u parlamentu pri ratifikaciji arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, ali i zbog odnosa prema ključnoj manjinskoj stranci – koalicijskoj Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci.

"Racionalno gledano, važno je ojačati poziciju aktualne premijerke za slučaj da njena stranka izgubi parlamentarne izbore. Kosor je HDZ polako pretvorila u normalnu konzervativnu europsku stranku, uz to je čisteći od korupcije, što daje garanciju da bi Hrvatska po prvi puta mogla imati lijevo-liberalnu administraciju i demokratsku konzervativnu opoziciju“, zaključuje analitičar Gjenero.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Odg. urednik: Jasmina Rose