1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zeleno svjetlo za vraćanje nadležnosti RS-u

10. decembar 2021

Parlament u Banjaluci usvojio je dokumente, kojima se definiše proces prenosa nadležnosti sa BiH na RS. Opozicija nije podržala Dodika. Upozoravaju da povlačenje ne može proći bez rata.

https://p.dw.com/p/447Lw
Republika Srpska | Sondersitzung des Parlaments
Foto: Dragan Maksimovic/DW

Četiri informacije iz oblasti odbrane, pravosuđa, poreza i bezbjednosti, te Deklaracija o ustavnim principima, idu pred vladu, koja ima zadatak da kroz zakonska rješenja uredi 140 zakona, koji će biti predmet nadležnosti. Nakon Zakona o lijekovima, kojim se krenulo u prenos nadležnosti sa BiH na RS, ovo je drugi paket kojim se definiše ova oblast, i pored upozorenja međunarodne zajednice.

Rat (ni)je opcija

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, kaže da je borba u Narodnoj skupštini oko ovih pitanja ustavna, i da rat nije opcija.

„Možda je to neka dnevna politika, ali ovaj narod nema šta da se brine. Dozvolite nam da se političkim sredstvima borimo za naša prava. RS neće preduzeti vojne mjere čak i ako bude vojno napadnuta. Nikakvo vojno zauzimanje RS ne znači da je ona izgubljena. Rat nije opcija“, istakao je Dodik, uz ocjenu da nije avaturista, nego se samo bori za Ustav.

- pročitajte još:  Dodik ne odustaje - Dan D za podjelu plijena

U sve četiri oblasti, obrazac povlačenja je isti. Što se tiče oblasti odbrane, zaključkom se traži povlačenje saglasnosti na odluku od 30. avgusta 2005. godine i odluku o davanju ovlašćenja vladi RS da potpiše sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH s vladom FBiH 28.12. 2005. godine.

Republika Srpska | Sondersitzung des Parlaments
Opozicija nije stala iza inicijative Milorada Dodika Foto: Dragan Maksimovic/DW

„NSRS zadužuje vladu RS da povuče saglasnost na sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH potpisan s vladom FBiH. NSRS zadužuje vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u NSRS, zakon iz oblasti odbrane i bezbjednosti. Zakon o odbrani BiH, Zakon o službi u OS BIH, Zakon o OSA-i i Zakon o SIPA-i, neće se primjenjivati na teritoriji RS od dana stupanja na snagu zakona o odbrani i bezbijednosti“, navodi se dalje u zaključcima.

Što se tiče oblasti indirektnih poreza, povlači se saglasnost iz 2003, a oblasti pravosuđa, iz 2004. i zadužuje vlada da donese zakonska rješenja u ovim oblastima.

RS nema snage za ovaj poduhvat

Srpsko jedinstvo je na ovoj sjednici definitivno razbijeno, jer je opozicija okupljena oko SDS-a, napustila sjednicu, uz obrazloženje da se radi o farsi a ne o stvarnom pokušaju prenosa nadležnosti. Prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, otišao je korak dalje, upozorivši da bi cijela ova priča, mogla da dovede do sukoba.

„Republika Srpska nema snage za ovakav poduhvat. Ovo je direktno ugrožavanje mira i uvlačenje RS-a u spiralu rata. Mi ćemo kao stranka pratiti i podržavati svaki razuman prijedlog, ali taj prijedlog mora ići kroz dogovor. Jednostrane odluke ne, jer je to opasnost za RS. Naša odgovornost i naša dužnost je da narodu kažemo u šta ga vodimo", poručuje Šarović.

- pročitajte još: "EU u BiH brani sopstvene vrijednosti!"

„Neće biti sankcija međunarodne zajednice“, uvjeren je Milorad Dodik. Do kraja godine obećava rješenja u oblasti odbrane i poručuje da niko u RS ne želi rat.

„Ne šijemo nikakve uniforme. Žao mi je a istovremeno i nije, što su napustili sjednicu. Oni iznesu niz laži a onda bježe kao povrijeđeno dijete sa igrališta“, rekao je Dodik, komentarišući napuštanje sjednice od strane opozicije.

„Radi se o kampanji SNSD-a. Da su htjeli da postignu jedinstvo, napravili bi dogovor sa opozicijom prije ove sjednice. Možda nam je cilj isti, ali put nije“, kaže Nenad Nešić, lider DNS-a, stranke koja je do prije nekoliko mjeseci bila u vladajućoj koaliciji okupljenoj oko SNSD-a.

Bosnien Herzegowina Abstimmung Republik Srpska Veto von Milorad Dodik
Mirko Šarović (prvi s lijeva) upozorava da bi cijela ova priča, mogla da dovede do sukobaFoto: Dragan Maksimovic/DW

„Idemo pred kasarne“

Od opozicionih poslanika sjednici prisustvuje Nebojša Vukanović, koji nije štedio govornicu, kako bi se obračunao sa vlasti.

„Srbende i patriote, ako ste najavili danas da treba da vraćamo oduzete nadležnosti, onda smo trebali ovdje imati set zakona. Čak se vlada nije trebala ni potruditi, imate sve zakone već u arhivi, koji su nekada bili na snazi“, kaže poslanik Nebojša Vukanović, pozivajući Dodika da odmah krenu u akciju.

„Idemo ti (Dodik op.a) i ja pred kasarnu da siječemo struju. Iste će biti sankcije i tebi i meni. Nemoj da žrtvuješ djecu. Ali ne. Treba izvesti predstavu. Ovo je velika sramota za cijeli srpski narod“, kaže Vukanović.

Ovo nije prvi put da se ide u odluke koje definišu vraćanje nadležnosti sa BiH na RS. I pored upozorenja iz OHR-a, skupština je ušla u cijeli proces. Predstavnicima OHR-a nije bilo dozvoljeno prisustvo sjednici, ni nakon što je drugi put stigao zahtjev u skupštinu.

Sarajevo, Bosnien-Herzegovina | neuer hoher Repräsentant Christian Schmidt
Visoki predstavnik Kristijan Šmit ponudio je juče poslanicima državnog parlamenta da sami usvojie zakon o negiranju genocida i ratnih zločina Foto: Dado Ruvic/Reuters

Udar na ustavni poredak BiH

Za poslanike Zajedno za BiH, koji su glasali protiv svih tačaka dnevnog reda, sjednica je neustavna a odluke nepotrebne. RS tvrde, nema nadležnost da se bavi ovim pitanjem.

„Ova aktivnost se radi jednostrano, radi se nezakonito, protivustavno. I mislim da ovo nije više politička avantura, već udar na ustavno pravni poredak i moramo te stvari da zaustavimo. Ovo je politička aktivnost, koja može dovesti u pitanje i status samog entiteta u okviru države“, kaže poslanik kluba Zajedno za BiH, Senad Bratić. Slične poruke osude, stižu i iz Federacije BiH, odakle traže hitnu reakciju međunarodne zajednice, zbog „pokušaja rušenja ustavnog poretka BiH“.

- pročitajte još:   OHR nudi izlaz

Inače, politička kriza, koja je prouzrokovala sve ovo, traje od juna ove godine, nakon što je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida, što je prouzrokovalo blokadu državnih institucija. Takođe, visoki predstavnik Kristijan Šmit, ponudio je juče poslanicima državnog parlamenta, samo nekoliko časova prije održavanja ove posebne sjednice, izlaz iz krize, tako što će sami usvojiti zakon o negiranju genocida i ratnih zločina, nakon čega će on odmah povući Inckov zakon, za šta nije bilo spremnosti kod poslanika iz RS-a.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu