Zloslutna veličanja ratnih zločina

Povratnici i predstavnici manjinskih etničkih grupa u gradovima istočne Bosne smatraju da „narodna veselja“ u Bratuncu i Srebrenici nisu nacionalistički ispadi, nego pozivi na nove pokolje. „Kako drugačije protumačiti pjevanja 'oj Pazaru novi Vukovaru' i 'Sjenice nova Srebrenice', kaže za Deutsche Welle povratnik u Bratunac koji ne želi otkriti svoj identitet.

Predsjednik Helsinškog komiteta Republike Srpske (HK RS) Branko Todorović kaže da su ovi događaji dio kontinuiteta veličanja ratnih zločinaca i relativizacije zločina koji su počinjeni u proteklom ratu. „Kontinuitet politike etničkog čišćenja, diskriminacije, negiranja ljudskih i građanskih prava svih koji ne pripadaju većinskoj etničkoj grupi u RS-u nije ništa novo“, kaže Todorović za Deutsche Welle.

Nema suočavanja sa istinom

Todorović tvrdi da je RS daleko od procesa suočavanja sa istinom i da se politika etničkog čišćenja profilira i kroz istaknute pozive za daljnjim podjelama „čak i za otcjepljenjem“. „Takvo podilaženje šovinizmu i frustriranim masama nezaposlenih i nezadovoljnih ljudi veoma je opasno. Umjesto suočavanja sa istinom, političari nude retrogradne ideje“, kaže predsjednik HK RS-a.

Načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković kaže da „niko neće živjeti u Srebrenici ako će se pred crkvom u ovom gradu svakog dana pjevati o zločincima“, bivšim političkim i vojnim liderima RS-a Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Duraković je za Deutsche Welle potvrdio da će nadležnim organima podnijeti krivičnu prijavu protiv osoba koje veličaju genocid.

Ugrožen proces povratka

„Prijava se odnosi na aspekt Krivičnog zakona BiH koji tretira sprečavanje povratka. Razgovarao sam sa velikim brojem povratnika, kako sa onima koji žive u Srebrenici tako i sa onima koji su se željeli vratiti. Očito je da se u ovakvu Srebrenicu, u ovakve gradove u RS-u, građani ne žele vratiti jer ovdje ne bi bili sigurni. Neka Tužiteljstvo BiH sada istražuje ove događaje“, kaže Duraković.

Duraković kaže da nadležne institucije, među kojima Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, nisu reagirale na veličanje ratnih zločinaca „jer su i u presudama Haškog suda identificirane kao počinitelji genocida“. „Ako ta policija ne reagira na veličanje ratnih zločinaca, onda je to ista ona policija koja je 1995. godine odvajala muškarce od žena i učestvovala u genocidu“, ističe Duraković.

„Statična“ pozicija međunarodne zajednice

Branka Todorovića zabrinjava „statična“ pozicija međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije (EU). „Međunarodna zajednica svih ovih godina nije u BiH pokrenula snažnu kampanju suočavanja sa istinom. Bez toga, obnova infrastrukture nema smisla jer suština konflikta ostaje nerazjašnjena“, pojašnjava Todorović.

„Budućnost se ne može graditi na lažima, falsifikatima i podršci zločinu i zločincima. Veliku odgovornost za to snose domaći lideri, ali i njihovi politički partneri iz međunarodne zajednice koji im dozvoljavaju da razgrađuju mir u BiH i da umjesto povjerenja grade nove podjele“, kaže predsjednik HK RS-a.

Mogući novi sukobi?

Todorović ne isključuje mogućnost da određeni centri moći u međunarodnoj zajednici računaju i sa ponavljanjem konflikta na ovim prostorima. „Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država koje su principijelno, korektno i snažno svih ovih godina radile na izgradnji mira u BiH uz jasnu osudu ratnih zločina, EU nije pružila tu vrstu podrške ovoj zemlji“, kaže Todorović.

Prema Todorovićevom mišljenju, EU mora preispitati politiku prema BiH i uložiti mnogo više napora u izgradnju mira u ovoj zemlji. „BiH je potreban proces koji je prošla Njemačka i to je pitanje svih pitanja“, tvrdi predsjednik HK RS-a. „Ako se to ne dogodi, onda je naša budućnost sumorna i zaista se možemo zapitati da li nekome odgovara da se u BiH ponovo vode ratovi i čine ratni zločini“, kaže Todorović.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić