1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Niko u Evropi ne podržava promjenu granica

Zorica Ilić
13. august 2018

Poštivanje suverentiteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja Zapadnog Balkana je važna poruka sastanka sa Angelom Merkel, ocijenio je za DW Denis Zvizidić.

https://p.dw.com/p/336aZ
Merkel empfängt Denis Zvizdic
Foto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

DW: Gospodine Zvizdić, kako ocjenjujete susret sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel? Što je, po Vašem mišljenju, bila najvažnija poruka ovog susreta?

Zvizdić: Posjetu smatram izuzetno važnom i na neki način potvrdom dobrih, prijateljskih odnosa između Njemačke i BiH i naravno potpune opredijeljenosti i afiniteta Njemačke prema evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. S druge strane ovu posjetu smatram krunom rada Vijeća ministara i mene osobno, odnosno prepoznatljivosti napretka koju je Vijeće ministara, kao ključni pokretač evropskih i pozitivnih procesa, ostvarilo u posljednje tri i pol godine. Posjeta je važna jer je potvrđena evropska perspektiva BiH, potvrđen je naravno naredni korak koji je vezan za proces NATO integracija, a to je aktivacija MAP-a i za nas izuzetno važna poruka o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja na Zapadnom Balkanu, a to znači da nema promjene granica i to je poruka onima koji ponovo pokušavaju igrati te velikodržavne igre, dakle bezrazložno pokušavaju stvoriti nove tenzije.

Kada je riječ o teritorijalnom integritetu kancelarkina poruka je bila vrlo jasna. Znači li ova vrlo odlučna poruka da ona prijetnje promjenama granica zapravo uzima vrlo ozbiljno?

Ja mislim da je potpuno jasno da prijetnje promjenama granica prije svega dolaze od ljudi koji nemaju politički kapacitet da bilo šta mogu ozbiljno uraditi na tom pitanju nego to predstavlja dio njihove predizborne, radikalne retorike i da se one upravo tako i razumijevaju. Dakle, razumijevaju se kao neozbiljni pokušaji ostvarivanja nekih ciljeva koji trebaju biti davno zaboravljeni jer su ih nekada propagirali ljudi koju su osuđeni ratni zločinci, i koji su završili su na smetljištu istorije.

Merkel empfängt Zvizdic
Zvizdić i Merkel na press konferenciji u BerlinuFoto: picture alliance/AP Photo/M. Sohn

No očito nisu zaboravljeni. Evidentno je da upravo ti koje spominjete veličaju te ratne zločince. Dakle nisu zaboravili ni njih ni njihove ideje.

Nažalost oni su njihovi nalogodavci i bivši mentori koji su završili kao osuđeni ratni zločinci, samim tim će završiti na smetljištu istorije, a njihove sadašnje ideje su nedosanjani snovi. Ovo je ustvari poruka da se konačno probude, da se okrenemo pravim demokratskim vrijednostima, saradnji u regionu, procesima povjerenja i pomirenja da naš zajednički motivacioni faktor ustvari budu evropske integracije. To je suština kompletne poruke. Potpuno je jasno da niko u Evropi, niko od ozbiljnih evropskih lidera, ni država ne stoji iza takve priče (promjene granica - op. red.)  

Kancelarka Merkel je rekla da do kraja godine vidi dobre pretpostavke da bude aktiviran MAP. Da li je to moguće s obzirom na protivljenja u Republici Srpskoj?

Mislim da je to sasvim moguće i mislim da se na pogrešan način interpretira „protivljenje iz RS-a" jer je riječ o onoj fazi NATO integracija BiH oko koje je postignut potpuni politički konsenzus svih parlamentarnih stranaka, da kažem vladajućih stranaka u ovoj koaliciji. Riječ je dakle o aktivaciji MAP-a, a ne o punopravnom članstvu u NATO-u kao što pogrešno cijelo vrijeme pokušavaju predstaviti retroaktivne snage u RS-u. Dakle mi smo riješili veliki dio Talinskih uvjeta koji su vezani za MAP. On bi sigurno bio aktiviran i ranije da nije riječ o predizbornom periodu, a ovako će biti do kraja godine. Bit će to važna poruka za očuvanje mira i stabilnosti u BiH.

Ključni cilj Vijeća ministara i mandat Evropske komisije

Rekli ste da je ova posjeta bila kruna rada Vijeća ministara, a kao ključni cilj rada ovog Vijeća ministara ste 2015. godine, kada ste preuzeli dužnost predsjedavajućeg, naveli dobijanje kandidatskog statusa EU tokom njegovog mandata, odnosno mandata ove vlasti. Kancelarka Merkel datum dobijanja kandidatskog statusa u ovom kontekstu uopće nije spomenula. Kako to komentirate?

Preciziran datum ne, ali mogućnost dobijanja kandidatskog statusa u vrijeme trajanja mandata Europskog parlamenta i Europske komisije je spomenut. Ono što je važno podvući jeste da je Vijeće ministara realiziralo do sada sve naše obaveze sa europske agende BiH, usvojili smo sve potrebne akte, sve potrebne strategije, odgovorili na bazni Upitnik, riješit ćemo i dodatna pitanja tako da ne očekujemo nove uvjete za dobijanje kandidatskog statusa. Mi ćemo biti spremni da već na kraju ove godine zatražimo, lobiramo i očekujemo da se počne pripremati pozitivno mišljenje za BiH. Mandat Europske komisije i parlamenta traje do maja naredne godine i do tada postoje vrlo ozbiljne pretpostavke da BiH ostvari taj proklamovani cilj.

No Vi niste govorili o mandatu Europske komisije i Europskog parlamenta, već o mandatu Vijeća ministara na čijem ste čelu, odnosno da je to ključni cilj tokom njegovog mandata. Smatrate li da onda ključni cilj neće biti postignut?

Pitanje je do kada će trajati mandat ovog Vijeća ministara. Ja bih želio da se novo imenuje što je prije moguće. No podsjećam Vas da smo i mi imenovani nekih šest, sedam mjeseci nakon održanih izbora tako da bi se kraj mandata ovog Vijeća ministara i dobijanje kandidatskog statusa moglo preklopiti. Međutim, mnogo je važnije da podvučemo da ćemo mi ispuniti sve one obaveze koje ima Vijeće ministara, a kada će Europska komisija odlučiti to zavisi od njih.

Mandat sadašnjeg Vijeća ministara zavisi od toga kada će biti formirana vlast nakon izbora, a to opet zavisi i od Izbornog zakona. Kancelarka je izrazila praktično žaljenje što ovaj problem nije riješen. Što je rečeno o tome?

Ništa posebno, osim da Vijeće ministara nije bilo uključeno u prijedlog ili prijedloge izrade Izbornog zakona. Ono što demokratski standard u Europi jest to da se mora poštovati suverenitet građana, ne samo etničkih zajednica ili naroda i ono što se očekuje jest da se nađe balans između etničkog i građanskog, te da Izborni zakon bude odraz kompromisa svih onih koji učestvuju u njegovom kreiranju i usvajanju. On ne može biti produkt niti od pojedinca, niti samo jedne političke partije, on mora poštovati međunaordne standarde, odluke Ustavnog suda BiH, ali naravno i presudu Sejdić i Finci.

Kada je riječ o suverenitu građana je li to nešto što je i kancelarka Merkel podržala u razgovoru sa Vama?

Pa to je demokratski standard EU.

No je li ga kancelarka podržala?

Mislim da je samom presudom (Sjedić i Finci – op. red.) rečeno da taj konsenzus koji treba biti postignut na neki način mora biti balans između demokratskih standarda EU i specifičnosti koje u svom ustavnom rješenju i u svojoj tradiciji ima BiH.

EU neće postati slijepa ulica

Kancelarka Vam je pak, kako je izjavila, dala podršku kada je riječ o migrantskoj krizi koja je bila važan dio Vašeg razgovora i koja je pobudila najveći interes tokom press konferencije. Vi ste, gospodine Zvizdiću, u više navrata izjavili da će „BiH promijeniti svoju taktiku ukoliko EU postane slijepa ulica", odnosno da BiH neće postati sabirni centar za izbjeglice. Na press konferenciji sa Merkelovom ovo niste ponovili, no jeste li to rekli prethodno u razgovoru Angeli Merkel?

EU nije postala slijepa ulica. Sve naznake integralnog rješenja i rješenja EU govore o tome da oni neće postati slijepa ulica, da će se nastaviti poštivati međunarodni standardi. Oni koji zatraže međunarodnu pravnu zaštitu će je i dobiti. Mi ćemo pratiti dinamiku EU, bit ćemo dio integralnoga rješenja i u tom smislu naravno i dalje očekujemo i tehničku, i finansijsku i stručnu pomoć EU. Vijeće ministara neće odustati od svoja tri proklamovana pristupa rješavanju povećanoga broja migranata. To je dakle: humani pristup, jer su i građani BiH bili u sličnoj situaciji, nastavit ćemo poštovati međunarodne standarde i domaće zakone. BiH može upravljati sa povećanim brojem migranata u ovome kapacitetu. Pratit ćemo situaciju i nagovještaje da li će doći do novog talasa migranata koji bi išli od Grčke preko Balkana.

Merkel empfängt Denis Zvizdic
Zvizdić i Merkel tokom vojne svečanosti u čast posjete predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH NjemačkojFoto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

Vi ste taj novi talas praktično najavili. Rekli ste da se desetine hiljada spremaju iz Grčke krenuti Balkanskom rutom?

Postoje takve informacije. Upravo zbog toga pratimo situaciju. Zatražili smo i dobit ćemo pomoć Frontexa i EU. I sasvim sigurno uz pomoć EU mi ćemo u konačnici moći vladati sa povećanim brojem migranata na tzv. Bosanskohercegovačkoj ruti. Treba imati na umu da je u BiH od početka godine ušlo oko 10 000 migranata, a da je napustilo više od 6 000.

Vaš albanski kolega Edi Rama je tokom juna izjavio: „Izbjeglička kriza se treba rješavati neovisno od sadašnje faze naših nastojanja da pristupimo EU." Rješava li se izbjeglička kriza neovisno od nastojanja BiH i zemlja regiona da se približe EU, odnosno ima li nastojanja u EU da se ova dva problema na neki način povežu?

Ne znam šta je mislio Edi Rama jer nije do kraja pojasnio svoju izjavu. Nemoguće je odvojiti takve dvije stvari. Ne postoji ideja u Evropi da se na Balkanu prave veliki sabirni centri. Dakle to je jedan potpuni spin koji je ubačen u medijski prostor Balkana u formi zastrašivanja. Kao što i sami vidite migrantska kriza u BiH se počela koristiti u političke i predizborne svrhe. Kako drugačije nazvati nego krajnje neodgovornim i potuno besmislenim izjave da je u BiH ušlo 180 000 migranata, što smo čuli od dužnosnika RS-a.

U rješavanju migrantske krize važnu ulogu ima suradnja sa susjedima. Merkelova je nakon sastanka rekla da je unatoč svim problemima došlo do poboljšanja suradnje na Zapadnom Balkanu. Vi često govorite o tome da ne samo političari u BiH, nego i u zemljama regiona „vjerojatno imaju neke tajne agende". Koje su to tajne agende?

Kada govorimo o poboljšanju saradnje na regionu Zapadnog Balkana onda za to zaista imamo čvrste argumente. Samo smo se mi premijeri ili predsjedavajući Vijeća u zadnjih godinu dana sastali deset, jedanaest puta. Svaki put je dogovoren neki novi vid saradnje ili unapređen neki aspekt. Dakle ta saradnja ide u dobrom smjeru. S druge strane čujemo neke izjave koje ne doprinose povećanom nivou povjerenja i saradnje, čujemo neke nove ideje o mogućim promjenama granica, potpuno neutemeljene moralno, pravno, istorijski besmislene izjave o povezivanju Republike Srpske sa satusom Kosova, vidimo da se glorficiraju ratni zločinci, ... To dakle govori da pojedini dužnosnici nisu odustali od velikodržavnih ideja na ovim prostorima.   

Za dvostruki odnos prema BiH direktno optužujete i Hrvatsku. Kao primjere navodite početak izgradnje Pelješkog mosta, kao i Zakon o sukcesiji imovine. Kritkovali ste početak gradnje Pelješkog mosta. Jeste li razgovarali o ovom pitanju sa kancelarkom?

Razgovarali smo generalno o odnosima u samom regionu. Što se tiče naših odnosa sa Hrvatskom s jedne strane su jako dobri. Hrvatska je prijatelj BiH, ali postoje segmenti, koje ste upravo spomenuli, u kojima se ne pokazuje dovoljno političke volje da se pitanja riješe na obostrano zadovoljstvo. Prvo je pitanje naše imovine. Što se tiče Pelješkog mosta tu je stvar jednostavna. BiH nema ništa protiv da Hrvatska poveže svoju teritoriju. Mi želimo da se definiše i odredi koridor do otvorenog mora za BiH. Ako Pelješki most ne predstavlja smetnju onda to nije problem, ali nam se to mora praktično dokazati.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android