"Nikad se neću odreći ideje Velike Srbije"
11. april 2018
Francuski sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) je u martu 2016. godine, kao predsjedavajući Pretresnog vijeća Haškog tribunala, izrekao presudu po kojoj Vojislav Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice. Definitivna presuda, poslije žalbenog postupka, biće izrečena danas u sudnici Mehanizma za međunarodne krivične sudove, koji je preuzeo kompetencije Haškog tribunala za sva nedovršena suđenja. Optuženi Šešelj neće prisustvovati izricanju presude.
Tužioci: Šešelj je pozivao na ubijanja i progone
Lider srpskih radikala je u pritvoru Međunarodnog suda u Hagu bio od 24. februara 2003. godine. Optužen je za ratne zločine koji su, prema tužiocima, počinjeni od 1991. do 1993. godine nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine. Optužnica ga je teretila za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, prisilno premještanje i nehumane postupke koji su kvalifikovani kao zločini protiv čovječnosti.
pročitajte i: Međunarodni sud dopustio i farsu
Po osnovi kršenja zakona i običaja ratovanja optužen je i za ubistva, mučenja, okrutno postupanje, razaranje sela i uništavanje vjerskih objekata, te pljačkanje javne i privatne imovine.
Suđenje je počelo 2006. i sa dugim prekidima i pauzama trajalo punih osam godina. Tužioci su iznosili dokaze da je Šešelj pozivao na ubijanje i progone, i pozivao dobrovoljce svoje Srpske radikalne stranke da nikog među istorijskim neprijateljima "ne pošteđuju". Neprijatelji su za njega bili Bošnjaci, kojima se treba osvetiti kao "muslimanskim dušmanima" i Hrvati kojima će "ispostaviti račune za žrtve iz I i II svjetskog rata" i "svetiti im se tamo gdje su najslabiji". Takvim govorima Šešelj je, tvrdili su tužioci, stvarao okolnosti za izazivanje nasilja i direktno upućivao na zločine u ratu, koji je iza sebe ostavio 20 000 mrtvih u Hrvatskoj i 100 000 u Bosni i Hercegovini. Na osnovu iskaza 72 svjedoka, tužioci su dokazivali da je Šešelj odgovoran za osnivanje paravojne formacije Srpski četnički pokret, poznate pod nazivom "šešeljevci", koji su počinili zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Vukovaru, Bijeljini, Zvorniku, Brčkom, Nevesinju, okolini Mostara i širem području Sarajeva. U svojoj završnoj riječi u martu 2012. zatražili su za optuženog kaznu od 28 godina zatvora.
Većina Pretresnog vijeća: Šešelj nije kriv
Posljednjeg dana marta 2016. Vojislavu Šešelju izrečena je oslobađajuća presuda i to u njegovom odsustvu, jer je pušten na privremenu slobodu pod obrazloženjem da je teško bolestan. Izričući oslobađajuću presudu, predsjedavajući prvostepenog vijeća je između ostalog istakao da Šešelj nije bio vođa sopstvenih dobrovoljaca Srpske radikalne stranke, jer su oni bili pod komandom JNA, pa nije ni odgovoran za ono što su počinili. U obrazloženju oslobađajuće presude stoji i da je Vijeće zaključilo da tužilaštvo nije dokazalo da postoji uzročno-posljedična veza između Šešeljevih "govorâ mržnje" i počinjenih zločina. Dva člana sudijskog vijeća – predsjedavajući Antoneti i senegalski sudija Mandaji Nijang (Mandiaye Niang) - nisu našli da je ijedan dokaz o njegovoj krivici utvrđen "van svake razumne sumnje". Treći član vijeća, italijanska sutkinja Flavia Latanci (Lattanzi) bila je drugačijeg mišljenja i oštro je iskazala svoje protivljenje presudi.
Ko je više zaslužan za oslobađajuću presudu: tužilaštvo jer nije imalo ubjedljivih dokaza i svjedoka za osuđujuću presudu ili većina članova vijeća francuskog sudije Antonetija, koja nije uvažila dokaze tužbe ili ih "izopačeno tumačila", kako je rekao glavni tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz), koji je odmah po izricanju oslobađajuće presude najavio žalbu?pročitajte i: Vojislav Šešelj – velikosrpska šprica otrova
U usmenom obrazloženju žalbe u raspravi 13. decembra prošle godine, zastupnici tužilaštva su ocijenili da je oslobađajuća presuda Šešelju, koju su donijela dvojica sudija Pretresnog vijeća, "nerazumna" i sasvim "neobrazložena". Takvu ocjenu imala je i italijanska sutkinja Latanci, koja se kao treća članica vijeća suprotstavila odluci većine. Ona je u intervjuu za Süddeutsche Zeitung izjavila da je oslobađajuća presuda Šešelju "toliko pogrešna da je nevažeća".
Šešelj: Ubijediću Hrvate i muslimane da su Srbi
Pretposljednji čin suđenja Šešelju odigrao se, dakle u decembru prošle godine na raspravi bez prisustva optuženog o žalbi bivšeg glavnog tužioca Haškog tribunala i sadašnjeg Mehanizma za međunarodne sudove Serža Bramerca. On je ocijenio da je presuda Pretresnog vijeća puna "grešaka velikih razmjera". Prema žalbi, osnovna težnja optuženog da "sve srpske teritorije" ujedini u jednu cjelovitu državu koja će se zvati "Velika Srbija", ostvarivana je zločinima.
Šešelj sâm potvrđuje suštinu takve ocjene. U intervjuima koje je kao sadašnji poslanik Skupštine Srbije dao uoči izricanja definitivne presude, ponavljao je: "Nikad se neću odreći ideje Velike Srbije." Na tu izjavu dodavao je da će on i njegovi istomišljenici na kraju ubijediti Muslimane i Hrvate da su Srbi, i da su to oduvijek bili, ali su ih od sopstvene nacije udaljile velike sile, "tradicionalni neprijatelji Srbije". Na pitanje novinara francuske agencija AFP da li ga potresa pomisao da nikad neće posjetiti svoj rodni grad Sarajevo, odgovorio je: "Ko vam kaže! Sarajevo će opet biti srpski grad."
Da li će Bramerc, koji je postao glavni tužilac Haškog tribunala 2008., dakle nakon početka suđenja Vojislavu Šešelju, uspjeti da uozbilji, to jest preokrene ovaj proces, moći ćemo se osvjedočiti danas. On smatra da oslobađajuća presuda lideru srpskih radikala "potkopava kredibilitet i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma za međunarodne krivične sudove".