Presađivanju hrskavice došao kraj?

Pogled na uobičajne postupke otkriva o čemu se radi. Ako je hrskavica na jednom mjestu – na primjer u koljenu – izlizana, ortoped u prvoj operaciji uzme komadić hrskavičnog tkiva s drugog mjesta u tijelu pacijenta. Njega zatim čiste i za daljnju upotrebu pripravljaju komercijalne tvrtke. Cilj je uzgoj velikog broja stanica hrskavice, takozvanih kondrocita.

Operacija samo za bogate

Kada te stanice narastu, na redu je druga operacija. Iz tijela pacijenta se pritom uzima koštana ovojnica. Od nje se u koljenu oko oštećene hrskavice oblikuje jastučić u koji se zatim ubrizgava stanična kultura. A sve to se na kraju zatvara fibrinskim ljepilom. Fibrini su bjelančevine koje djeluju poput ljepka. U jastučiću s ubrizganom staničnom kulturom izraste možda novo tkivo slično hrskavici. Postupak se zove ATK – autološka transplantacija kondrocita. Liječnici rast tkiva dodatno potiču životinjskim kolagenima koji stanicama služe kao kostur.

Kolagen je najčešći protein kod ljudi i sisavaca. Kirurzi danas obično koriste pročišćeni kolagen iz goveđe kože. Nalikuje spužvi i industrijski se spravlja u medicinske svrhe. Problem tog danas već rasprostranjenog zahvata je što je vrlo skup. Samo uzgoj stanica hrskavice košta između 3.500 i 7.000 eura, bez operacije.

Poticaj na samoozdravljenje

Znanstvenici sa Sveučilišne klinike u Lübecku su stoga razvili jefitiniji postupak koji uključuje aktiviranje potencijala za samoozdravljenje ljudskog tijela, a to je vrlo jednostavno: Na mjestu gdje se hrskavica izlizala u kost se čekićem i dlijetom izdube sitne rupice, takozvane mikrofrakture. Posljedica su blaga krvarenja koštane srži, koja sadrži mezenhimalne matične stanice. Na površini krvareće kosti tako dolazi do stvaranja kolagenske spužve skrojene po mjeri oštećene hrskavice.

Autor postupka, dr. Peter Behrens sa Sveučilišne klinike u Lübecku, pojašnjava njegov tijek: «Zanimljivost te matrice je da tvori poklopac za koji se lijepi tkivo ili stanice koje ispod njega izrastaju. Na tom poklopljenom području dolazi do tvorbe novog tkiva. Pritom dodatno koristimo manju količinu vlastitog seruma pacijenta, jer on sadrži faktor rasta, koji mezenhimalne matične stanice iz koštane srži potiče na preobrazbu u stanice hrskavice.»

Po uzoru na liječenje leukemije

Vlastite se stanice, dakle, zapletu o spužvu i počnu tvoriti novo tkivo slično hrskavici. Transplantacija stanica izvana više nije potrebna. Novi se postupak, što se trenutno primjenjuje u klinikama u Regensburgu, Hannoveru, Freiburgu i Potsdamu, zove AMIC – autološka matrično iducirana kondrogeneza, dakle tvorba hrskavice iz vlastitih stanica oko kolagenskog kostura.

«Radi se, dakle, o matičnim stanicama koje već postoje u našem tijelu. Upravo je zbog toga ova metoda tako fascinirajuća. Matične se stanice nalaze posvuda u našem organizmu, i već je godinama poznato da se stanice koštane srži mogu transplantirati, na primjer, oboljelima od leukemije. A to smo sada primijenili i za liječenje oštećene hrskavice», kaže dr. Behrens.

Ograničeni vijek trajanja

Na ovaj je način dosad uspješno liječeno više stotina pacijenata. Novonastalo tkivo na mjestu izlizane hrskavice nalikuje asfaltnom pokrivaču. Nekoliko je godina relativno čvrsto, ali ga nakon toga valja zamijeniti novim. «Cilj takvih terapija bi trebao biti da čovjek može živjeti bez tegoba tri do pet godina. One se mogu i ponavljati – dva, tri, četiri puta. Na kraju, ako ništa više ne bude pomagalo, uvijek ostaje mogućnost ugradnje proteze.»

Zaključak je da novi postupak pacijente podjednako oslobađa boli kao i dosadašnje metode. Prednost mu je, međutim, što je dovoljan tek sitni, takozvani minimalno-invazivni zahvat, umjesto triju operacija. Osim toga košta samo 1.000 eura. A što je možda najvažnije, pacijentu ne treba uzimati zdravu hrskavicu da bi se iz nje uzgojilo novo tkivo.