Čast upitna - "počasna mirovina" ne

Radi se o 199.000 eura godišnje, službenom automobilu i uredu koji će dobiti na korištenje - na sve to Christian Wulff ima pravo nakon što je 17. veljače službeno napustio dužnost predsjednika Njemačke. Wulff je otišao s nje "iz političkih razloga", ustanovio je Predsjednički ured, ali su postojale "objektivne okolnosti koje su znatno i trajno smetale obnašanju ove dužnosti." S obzirom na takvu ocjenu, ispunjeni su preduvjeti po kojima kršćanski demokrat Wulff može dobiti svoju doživotnu "počasnu plaću" ili bolje rečeno počasnu mirovinu.

Christian Wulff odlučio je podnijeti ostavku nakon što je čitava Njemačka tjednima raspravljala je li on podesan za mjesto prvog čovjeka u zemlji. Wulff se pritom spotaknuo o prigovore zbog svojih veza s utjecajnim ljudima iz poslovnog svijeta i svijeta show-biznisa. I njegov kontroverzni odnos prema medijima je bio podigao prašinu.

Čast je čast, a vlast je vlast

No, javna diskusija se nastavila i nakon Wulffove ostavke - bi li taj (tek) 52-godišnjak trebao dobiti doživotnu mirovinu? Radi se o primanjima na koja predsjednik, nakon što napusti tu dužnost, prema važećem zakonu u Njemačkoj ima pravo. U zakonu se govori o "počasnoj plaći". Kritičari prigovaraju da sa čašću način na koji je Wulff iz svoje političke pozicije izvlačio osobnu korist nema ama baš nikakve veze. Trenutno protiv njega istragu vodi i Državno odvjetništvo u Hannoveru.

Još prije nego što je posrnuli predsjednik konačno i podnio ostavku pravni stručnjaci su načeli temu "počasne mirovine". Tako je pravnik Hans Herbert von Arnim izrazio sumnju u utemeljenost Wulffovog prava na ova primanja. Pozivajući se na povijest nastanka postojećeg zakona, on je zaključio da se ona ne moraju nužno isplatiti. Pritom je međutim, von Arnim polazio od "osobnih" razloga za podnošenje ostavke.

Osobni ili politički razlozi?

Kako je Predsjednički ured pak ocijenio motive Wulffove ostavke kao "političke", i on mora priznati da pravna utemeljenost primanja predsjednika koji je bio u službi manje od 600 dana nije upitna. Tekst važećeg zakona kojim se regulira isplaćivanje mirovine bivšim predsjednicima predviđa samo u jednom slučaju mogućnost uskraćivanja tih primanja: ako Ustavni sud saveznog predsjednika proglasi krivim po članku 61 Ustava i ustanovi da je prekršio Ustav ili neke druge zakone.

Autor: Heiner Kiesel/ Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković