1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Povijest

Češka se sjeća „svojih Nijemaca“

Luboš Palata
12. prosinca 2021

Jedna izložba naslovljena „Naši Nijemci“ po prvi put podsjeća na povijest Nijemaca u Češkoj i doprinos njemačke manjine u toj zemlji.

https://p.dw.com/p/43tZp
Gradski muzej u Ustiju nad Labem
Gradski muzej u Ustiju nad LabemFoto: Lubos Palata

Na sredini drvenoga zida stoji jedna staklena vitrina, a u njoj plakat iz 1945. godine koji se tada mogao vidjeti u brojnim selima i gradovima diljem Čehoslovačke. Radi se o Dekretu 12/1945 tadašnjeg predsjednika Republike Edvarda Beneša o „konfiskaciji i ubrzanoj preraspodjeli poljoprivrednih dobara Nijemaca, Mađara te izdajica i neprijatelja češke i slovačke nacije“. Bio je to jedan od najvažnijih dekreta koje je izdao Beneš, a njime su gotovo trima milijunima čeških, moravskih i šleskih Nijemaca (koje se naziva i sudetskim Nijemcima) oduzeti imovina i građanska prava.

Uz zid stoje i dva kofera i jedan drveni sanduk. Radi se o autentičnim kovčezima koje su sa sobom ponijeli protjerani Nijemci, a svaka je osoba smjela ponijeti samo 40 kilograma. U zidu su ladice koje posjetitelji mogu otvoriti, a u njima su predmeti koje su sudetski Nijemci prije protjerivanja sakrili u svojim kućama, u nadi da će se uskoro moći vratiti. Tu su, primjerice, dijelovi satova, pisma, alati.

Benešovi dekreti o oduzimanju imovine i građanskih prava
Benešovi dekreti o oduzimanju imovine i građanskih pravaFoto: Lubos Palata

Eksponati su dio trajne izložbe „Naši Nijemci“, koja je 18. studenoga otvorena u muzeju u Ustiju nad Labem, gradu na sjeverozapadu Češke, nedaleko od češko-njemačke granice. Usti nad Labem je prvo mjesto koje na ovakav način podsjeća na gotovo tisućugodišnju povijest suživota Čeha i Nijemaca na tom području.

Nepristrano i bez uljepšavanja

„Trudili smo se da stvari prikažemo objektivno i nepristrano. Ništa ne uljepšavamo od onoga što je njemačko stanovništvo proživjelo, ali ne uljepšavamo ni ono što su Nijemci učinili za vrijeme rata“, kaže u razgovoru za portal IDNES.cz Petr Koura, direktor društva Collegium Bohemicum, koje je pripremilo izložbu.

Izložba je presjek povijesti Nijemaca u Češkoj od njihovog dolaska u Srednjem vijeku do 1947. Izložba zauzima prostor od 1.500 kvadratnih metara na dva kata muzeja i koncipirana je moderno i interaktivno. „Izložba želi pokazati doprinos čeških Nijemaca razvitku čeških zemalja i veliko značenje čeških Nijemaca“, kaže u razgovoru za DW Tomas Okurka, kustos izložbe. „Želimo prikazati povijest suživota Čeha i čeških Nijemaca od njihovog dolaska do u 20. stoljeće.“

Izložba pritom nastoji udovoljiti potrebama češke i njemačke javnosti, koja više od 75 godina nakon protjerivanja sudetskih Nijemaca ima vrlo slabu predodžbu o njihovoj povijesti na češkom području.

Tomas Okurka
Tomas OkurkaFoto: J. Preclik/Museum Usti nad Labem

Mlađa generacija ključne momente povijesti čeških zemalja može upoznati kroz strip postavljen u hodnicima između izložbenih prostorija. Izložba obuhvaća i vrlo impresivna djela, kao primjerice jednu barikadu načinjenu od knjiga, koja simbolizira revolucionarnu godinu 1848., kad je Češka republika bila jezično podijeljena u češki i njemački dio.

Jedan od vrhunaca izložbe je zacijelo najljepši češki motocikl „Cechie-Böhmerland“, koji je 1920-ih koncipirao Albin Hugo Liebisch, a koji je proizveden u Češkoj. Privlačne su i neke autentične sobe – jedna krčma iz povijesnog staroga grada Loketa ili jedna hotelska soba iz Libereca.

Barikada od knjiga simbolizira 1848.
Barikada od knjiga simbolizira 1848.Foto: Lubos Palata

Iako je trajna izložba otvorena za javnost na nekim mjestima još uvijek nedostaju objašnjenja uz eksponate. A ni neki multimedijski elementi ne funkcioniraju, što otežava razumijevanje izložbe. „Svjesni smo toga i intenzivno radimo na završavanju tih elemenata“, kaže Tomas Okurka u razgovoru za DW.

Ne spominju se zločini

Unatoč njezinoj opsežnosti izložba ima i sadržajnih manjkavosti. Najteža je da ona ne spominje zločine prilikom grozne deportacije 1945. i internacije čeških Nijemaca u „radne“ logore do 1947. godine. Pritom je život izgubilo oko 20.000 sudetskih Nijemaca.

Legendarni motocikl Cechie-Böhmerland
Cechie-BöhmerlandFoto: Lubos Palata

Ali, moguće je da će ti aspekti kasnije biti dodani izložbi. „Ona će ostati živa, neki eksponati će se mijenjati“, kaže Vaclav Houfek, direktor gradskog muzeja u Ustiju nad Labem u razgovoru za lokalne novine Ustecky denik. „Izložba je češki pogled na naše Nijemce“, dodaje Petr Koura. „Veselilo bi nas ako bi ne samo Česi, nego i Nijemci, osobito mlađi, posjetili izložbu. Pripremamo i programe za njemačke škole.“

Priprema izložbe je trajala gotovo dvije godine i naišla na brojne poteškoće. I to iako je Europska unija obnovu muzeja pomogla s 420 milijuna kruna (oko 16 milijuna eura), a velika većina proračuna izložbe od 50 milijuna kruna (oko dva milijuna eura) potječe od Njemačko-češkog fonda budućnosti.

Miroslav Kunstat
Miroslav KunstatFoto: Miroslav Kunstat Archiv

Poteškoće kod otvarenja

Izložba je bila pred otvaranjem već 2012. „Ali, u regiji Usti nad Labem je vlast preuzela koalicija koju je predvodila Komunistička partija na čelu s guvernerom Oldrichom Bubenicekom, i ona nije odobravala izložbu“, kaže Miroslav Kunstat, germanist na Karlovom sveučilištu u Pragu u razgovoru za DW. Da je izložba ipak ostvarena zaslužna je jedna skupina germanista pod vodstvom izvanredne profesorice Kristine Kaiserove na Sveučilištu Jan Evangelista Purkyne u Ustiju nad Labem, kaže Kunstat. „Usti nad Labem je i zato važan za trajnu izložbu jer je to bio jedini grad u Sudetu u kojem su 1938. socijaldemokrati pobijedili na izborima“, naglašava Kunstat.

Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier prilikom posjeta muzeju u kolovozu 2021.
Savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier prilikom posjeta muzeju u kolovozu 2021.Foto: J. Preclik/Museum Usti nad Labem

Poticaj za dovršetak izložbe bio je i posjet njemačkog saveznog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera ovom muzeju u kolovozu 2021., koji je izrazito pozdravio pripremu te izložbe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu