Čemu služi Gospodarska komora?

Vidošević će na toj dužnosti biti do 2015, a Komoru vodi od 1995. godine. No, dio poduzetnika i nije baš zadovoljan kako Hrvatska gospodarska komora (HGK) prati njihov rad.

 

Članstvo obvezno

 

Hrvatska gospodarska komora ustrojena je i rad joj je koncipiran po identičnom modelu kao komore u Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, .. dakle, svako poduzeće mora obavezno biti njenim članom, a članarina ovisi o veličini, odnosno prihodima tvrtki. Tako manje tvrtke, koje inače čine oko 94 posto članstva, plaćaju 55 kuna mjesečno, srednja poduzeća, kojih je 4 posto, moraju plaćati 1.500 kuna, dok velike tvrtke, a takvih je dva posto, plaćaju 5 i pol tisuća kuna. Uz to, plaćaju se i dodatni doprinosi po visini prihoda. Kada se sve zbroji, Komora godišnje inkasira oko 250 milijuna kuna.

 

Glavni zadatak promocija

 

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) žestoko kritizira sustav financiranja, a i tvrde kako HGK dovoljno ne pomaže poduzetnicima, ima prevelik broj ljudi te je previše ovisna o vlasti. „Sustav financiranja koji je definiran Zakonom u svakom slučaju determinira poziciju Komore da se ne smije previše zamjerati vlastodršcima, jer bi u tom slučaju mogla ostati bez finaciranja.“, smatra predsjednik CRO industrije Hrvatske udruge poslodavaca Vladimir Ferdelj. HUP upozorava i kako se tvrtke bore za opstanak, pa je neprimjereno da dok one ne mogu naplatiti svoja potraživanja, članarinu HGK-u moraju dati baš kao i ostala davanja. I to sve u situaciji kada se svi hvataju za glavu zbog činjenice da Hrvatska u ovoj godini ne može očekivati veći gospodarski rast od 0,7 posto brutto domaćeg proizvoda. Ili kad se iznova podsjeća da bez reindustrijalizacije zemlje neće biti stabilnog razvoja. Npr. dugoročno uspješne nacionalne ekonomije, poput one u Njemačkoj ili Japanu nastoje izbalansirati omjer prihoda od proizvodnje i usluga, dok je taj odnos u Hrvatskoj nepovoljan po industriju. Glavni urednik poslovnog tjednika Lider Mišo Šajatović podsjeća da „od 1,4 milijuna ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, u privredi je otprilike 770 tisuća. U industriji i građevinarstvu samo 340 tisuća.“ Ako bi se i unutar toga uzelo samo one koji su međunarodno konkurentni, omjeri bi bili još porazniji, upozorava Šajatović.

 

 

Zadatak Hrvatske gospodarske komore je promocija tvrtki, organizacija nastupa na inozemnim tržištima, međusobno informiranje, zastupanje u zakonodavnoj proceduri, pa su predstavnici HGK članovi saborskih odbora i sudjeluju u usklađivanju zakonskih prijedloga,... Kao ostvarenje tih ciljeva u Komori će navesti organiziranje i sufinanciranje zajedničkih nastupa tvrtki na inozemnim sajmovima, npr. vrlo uspješna prezentacija drvne industrije u Velikoj Britaniji, na kojoj su, recimo, prodane brojne drvene kuće firme Azelija, koja sama, bez pomoći HGK, ne bi mogla doći i predstaviti se kupcima na Otoku. Tako je bilo nedavno i u Moskvi.

 

Ipak zadovoljni

 

U nekoliko gradova diljem svijeta organizirana je prezentacija domaćih vinara, primjerice u New Yorku ovog lipnja. Odlaske na sajmove po pojedinim županijama u Hrvatskoj organiziraju i svaka od 20 županijskih komora. Zatim, u tim se komorama organiziraju besplatni tečajevi npr. kako privući novac iz EU fondova, dok HUP i druge organizacije isti tip predavanja i predavača naplaćuje od 600 do 1.000 kuna.

HGK organizira i gospodarske delegacije, što prate Vladu i Predsjednika RH u inozemstvo, a prošli tjedan su organizirali odlazak predstavnika 45 tvrtki na Kosovo. Nakon tih posjeta, osobito u manje demokratske zemlje, npr. u Afganistan ili na područja poput Bliskog istoka, ostvaren je niz poslova za hrvatske tvrtke, što će rado potvrditi u Ingri, Hidroelektri, Adria-maru i drugim, mahom građevinskim tvrtkama, rečeno nam je u HGK. Uz to, u Zagrebu se permanentno organiziraju poslovni forumi i gostovanja delegacija inozemnih tvrtki, pa su u samo zadnjih pola godine organizirani susreti s privrednicima iz Njemačke, Kine, Finske, Italije, Srbije i Iraka. HGK ima predstavništva u Bruxellesu, Beogradu, Prištini, Moskvi, gdje hrvatski izvoznici mogu dobiti informacije i pomoć kad žele poslovati u tim i inim državama. 

Sve te poslove, međutim, kao da ipak ne znaju dovoljno prezentirati i poduzetnicima i građanima. A u sveukupnoj ocjeni rada HGK zasigurno udjela ima sam predsjednik Komore Nadan Vidošević sa svojim osobnim bogatstvom, kao i odlukom da se i nakon četiri mandata iznova kandidira za predsjednika. Potporu je, dakle, dobio i za peti mandat, pa je očito da je većina članova njime, usprkos kritikama, ipak zadovoljno.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak