1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Školstvo u Njemačkoj: «Ipak se kreće»

Goran Goić4. prosinca 2007

PISA istraživanje: Njemački učenici u međunarodnoj usporedbi bilježe napredak u školskom znanju i sposobnostima. No, brojni deficiti u obrazovnom sustavu ostaju i stoga nema razloga za posustajanje u reformskim naporima.

https://p.dw.com/p/CWoY
Njemački učenici prosječni u matematici.Foto: AP

To su, najkraće, rezultat i politički poučak iz PISA istraživanja za prošlu godinu – programa međunarodne ocjene učenika, što ga od 2000. provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD. Njime je lani, osim 30 članica OECD-a, bilo obuhvaćeno i 27 drugih zemalja svijeta – među njima Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Nalazi studije i službeno su predstavljeni danas u Berlinu. Uz čitanje i matematiku prirodne su znanosti bile težište PISA istraživanja za prošlu godinu.

Iznadprosječnost u prirodnim znanostima

Iz dobivenih pokazatelja direktor ureda OECD-a za Njemačku Heino von Mayer izvlači četiri zaključka. Prvo: «Njemačka je na području prirodnih znanosti prvi put ostvarila iznadprosječan rezultat i tome se treba radovati.» Njemačka je 8. od 30 zemalja OECD-a i 13. u ukupnom poretku. Prirodne znanosti od svih predmeta najviše leže i hrvatskim učenicima koji su zauzeli 26. mjesto – ispred Srbije na 41. te Crne Gore na 48. Vodeća je na svim područjima znanja Finska.

Drugo: «U čitanju i matematici Njemačka je i dalje po sredini ljestvice, blizu prosjeka OECD-a, što dugoročno ne zadovoljava.» Hrvatska je u čitanju na 30, a u matematici na 36. mjestu; što je svjetski prosjek, dok su Srbija i Crna Gora među zadnjih 15 zemalja. Treće: «Napredak u učenju je, doduše, primjetan, ali statistički još neprovjeren.» Njemačka je, naime, jedna od rijetkih zemalja koje se polako, ali stalno penju na ljestvici PISA istraživanja.

Jezično (ne)znanje «koči» djecu migranata

I četvrto. «Jednakost u šansama ostaje problem njemačkog školskog sustava. Osobito integracija učenika migranata predstavlja golemi izazov.» Premda u blažem obliku nego do sada, i ovo istraživanje pokazuje da potomci akademski obrazovanih ili imućnih roditelja bolje prolaze u školi od učenika iz nižih slojeva društva.

A unatoč istim polazištima, djeca 2. generacije migranata u prirodnim znanostima za svojim njemačkim vršnjacima zaostaju čak dvije školske godine. To je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji i gotovo dvaput iznad prosjeka OECD-a. Studija time potvrđuje nužnost započete reforme njemačkog školstva i jezične integracije.