Španjolska više ne traži spominjanje kršćanstva u Europskom ustavu

Španjolska je povukla svoje primjedbe i zahtjev da se u Europskom ustavu poziva na kršćanstvo. To je u Bruxellesu danas na izvanrednom sastanku šefova diplomacija koji su raspravljali o Ustavu izjavio španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos. «Najnoviji prijedlog nacrta Europskog ustava u kojem nema posebnog pozivanja ili spominjanja kršćanstva je savršen», izjavio je španjolski šef diplomacije Moratinos. On je naglasio kako je Španjolska katolička zemlja ali da je uvjeren da je španjolska vlada sekularna te da će u tom smislu i poštivati prijedlog teksta Ustava». Međutim, unatoč činjenici da je Španjolska promijenila svoje stajalište ovo pitanje i dalje ostaje među 25 članica vrlo sporno i kontradiktorno. S jedne strane sedam zemalja članica – Italija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Češka i Slovačka – poslale su dopis irskom predsjedništvu Unije u kojem traže da u Europskom ustavu mora biti poziva na kršćanstvo. Trenutno u preambuli tekst se osvrće na «kulturno, vjersko i humanističko naslijeđe Europe». S druge pak strane Francuska i Belgija čvrsto se suprotstavljaju spominjanju kršćanstva u Ustavu. Rješenje ovog spora ostaje šefovima država i vlada na idućem summitu Europske Unije 17. i 18. lipnja u Bruxellesu. Inače, na današnjem izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova o Europskom ustavu dominiraju još uvijek velika razlika u mišljenju oko raspodjele vlasti u Europskom vijeću. Španjolska i Poljska još uvijek pokušavaju izboriti poziciju koja bi im omogučila veći utjecaj nego što im to dopušta njihov broj stanovištva. Irska koja predsjedava Europskom Unijom ostaje pri modelu odlučivanja dvostrukom većinom broja članica i stanovništva. I ovdje je španjolski ministar Moratinos naglasio kako će tražiti bolje riješenje za sve, nego što je to bio slučaj krajem prošle godine kada su među ostalim i zbog španjolskog stajališta propali pregovori o dogovor oko Ustava. Irska je na koncu izašla i s vrlo zanimljivim prijedlogom koji bi u slučaju odlučivanja suzdržani glas pripisivao kao da se radi o negativnom. Takav model, naglašava vlada u Dublinu, mogao bi olakšati donošenje odluka u proširenoj Europskoj Uniji.