1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Šri Lanka je bila laka meta“

Rodion Ebbighausen
24. travnja 2019

Poslije terorističkih napada na Šri Lanki s više od 350 žrtava, mnogi se pitaju zašto je cilj bila upravo ta južnoazijska zemlja i kakve veze ona ima s islamističkim terorizmom. Na pitanja DW-a odgovara Susanne Schröter.

https://p.dw.com/p/3HKl3
Unutrašnjost crkve sv. Sebastijana u Negombu nakon terostističkog napada
Unutrašnjost crkve sv. Sebastijana u Negombu nakon terostističkog napada Foto: Reuters/A. Perawongmetha

DW: U međuvremenu je odgovornost za seriju napada preuzela „Islamska država". Je li to vjerodostojno?

Susanne Schröter: Jest. Vlada u Colombu je najprije priopćila da iza napada stoji manja islamistička skupina nazvana "National Thowheeth Jama'ath". Ali svakom stručnjaku je bilo jasno da je to u biti besmislica. Jedna takva posebna skupina teško da bi bila u stanju izvesti napad takvih razmjera. Tako nešto zahtijeva precizno planiranje, opremu, organizaciju, znanje i još mnogo toga. To je odmah podsjetilo na velike napade, kakvi su nam poznati iz Mumbaja i Pariza. Uopće, stječe se dojam da je vlada pokušala bilo što reći, jer očito ne zna mnogo.

Napadi su izvedeni u hotelima i crkvama na Uskrs. Zašto upravo na Šri Lanki?

Na Šri Lanki kršćani zapravo nikada nisu bili skupina koja je politički gledano bila u središtu pozornosti. Atentatori se nisu mogli nadovezati ni na kakvu povijest koju je obilježavao sukob muslimana i kršćana na Šri Lanki. Toga na Šri Lanki nema. Stoga je vrlo neobično to što se tamo dogodilo.

Mislim da je pravi razlog taj što se radilo o lakoj meti. Sigurnosne službe očito nisu bile dobro opremljene ili oprezne, iako je upozorenja navodno bilo.

Cilj terorista bio je da se stravičnom brutalnošću, na simboličnim mjestima u simbolično vrijeme, proizvede najveći mogući međunarodni efekt. To je i urađeno. Poruka je bila: s međunarodnim vojnim snagama možete nas izbaciti iz Sirije i Iraka, ali mi još nismo svladani. Moćni smo! Mislim da je to bila stvarna poruka.

Posljednjih godina sve je više napada i nasilnih sukoba s džihadističkom pozadinom u južnoj i jugoističnoj Aziji. Je li riječ o premještanju težišta s Bliskog istoka na druge regije?

Susanne Schröter Leiterin des Frankfurter Forschungszentrum Globaler Islam
Susanne SchröterFoto: Frankfurter Forschungszentrum Globaler Islam

To se svakako događa. To je velika opasnost na koju bi trenutno sve zemlje – ne samo u Aziji – trebale biti pripremljene. Islamska država (IS) je u Siriji i Iraku velikim dijelom svladana, i to znači da se mnogi, koji su se priključili IS-u, sada vraćaju. Ti ljudi sada pokušavaju izvesti napade u svojim zemljama ili negdje drugdje. I žele pokazati: još uvijek smo tu. IS ili Al Kaida su velike internacionalne organizacije koje djeluju transnacionalno, koje bez problema prelaze granice i koje oružje, novac i ljude mogu transportirati preko pola svijeta. To su ljudi kojima je teror, takorekuć, poslovni model i koji tako zarađuju za život.

Mora se računati s time da će oni izvoditi napade, prije svega tamo gdje sigurnosni organi na takve napade nisu spremni.

Koliko jako je umrežena ta scena u Aziji?

S jedne strane, u čitavom džihadističkom okruženju uvijek iznova ima konkurencije i podjela. Jednostavno zato što različite vođe imaju različita mišljenja i svaki od njih mobilizira svoje sljedbenike. Ali isto tako su i sve češći slučajevi njihovog povezivanja. Čitava ta scena je vrlo pokretna. Glavni problem je što svuda u južnoj i jugoistočnoj Aziji imamo džihadističke strukture koje imaju internacionalna iskustva.

Svi oni koji su se zajedno borili u Siriji imaju dobre veze i održavaju ih i kada se vrate u svoje matične zemlje i krajnje su motivirani.

Ovisno o tomu gdje se izvode napadi, navode se neka posebna obrazloženja, ali na kraju krajeva ne radi se o pojedinačnom slučaju, već o samouvjeravanju da su i dalje sposobni djelovati unatoč međunarodnim operacijama protiv IS-a u Siriji i Iraku.

Koliko dobro su južna i jugoistočna Azija pripremljene na te izazove? Postoji li transnacionalna suradnja u borbi protiv terorizma?

To je vrlo različito. Postoje transnacionalne suradnje u borbi protiv terorizma, ali prije svega tamo gdje postoji najveća opasnost i gdje se za suradnju zalažu vlade. To ovisi i o spremnosti sigurnosnih službi na suradnju sa stranim vladama ili tajnim službama. Šri Lanka svakako na tome nije radila. Do sada za to nije ni bilo potrebe. Utoliko se zaista radilo o jednoj praznini u koju su se sada ubacili teroristi.

Susanne Schröter je direktorica Frankfurtskog istraživačkog centra Globalni islam (FFGI).