"Štednja ili smrt" - Kuba još uvijek živi pod blokadom

Stvari se na Kubi polako ali sigurno mijenjaju. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je na kraju svog boravka u Havani istaknuo kako će biti zadovoljan ako njegov borvak na Kubi pridonese približavanju Europe i ove karipske države. No znajući da sudbina i budućnost Kube ne ovise o europskim zemljama nego ponajviše o moćnom sjevernom susjedu, Sjedinjenim Ameirčkim Državama, hrvatski je predsjednik, kako to ističu kubanski mediji, izrazio nadu da će "blokadi Kube koja traje desetljećima napokon doći kraj".

Blokada se mora bezuslovno prekinuti

Sve dakako ovisi o raspoloženju Washingtona. Iako je nakon dolaska Baracka Obema i u odnosima prema Kubi, jednoj od najintenzivnijih svjetskih političkih priča 20. a i 21. stoljeća, došlo do pozitivnih pomaka, o normalizaciji odnosa pa i konačnom prekidu blokade, ne može biti govora. Tako analitičarima nije izbjegla činjenica da je, usporedo s nekim popularnim mjerama poput početka razgovora o uspostavi direktnog poštanskog prometa između dva susjeda nakon desetljeća, Washington istodobno za godinu dana produljio nekoliko embarga koji se tiču važnih trgovinskih segmenata. Vlada u Havani ovih je dana od Washingtona zatražila "bezuslovni prekid" blokade. "Ova politika je unilateralna i kao takva bi unilateralno trebala biti prekinuta", poručio je kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez i time odbio opetovane zahtjeve političara iz Washingtona koji ukidanje blokade uvjetuju političkim i gospodarskim reformamama na Kubi. Rodrigez je istododobno podsjetio na to da je od veljače 1962. kada je Washington zbog svrgnuća diktatora Fulgencia Batiste i dolaska revolucionara na čelu s Fidelom Castrom na vlast, uveo embargo protv karipskog susjeda, njegova zemlja pretrpjela štetu od 96 milijardi dolara.

Pomalo kopni optimizam zbog Obame

Vlast u Havani doduše pozdravlja "modernu i manje agresivnu" politiku novog američkog predsjednika, ali njegove mjere prema Kubi se doživljavaju kao "kozmetičke". Obama je u travnju ove godine ukinuo pooštrene mjere svog tvrdolinijaškog prethodnika Georga W. Busha koji je drastično ograničio novčane transakcije Kubanaca koji žive u SAD prema domovini. No temeljna trgovinska blokada je i dalje prisutna i tu dolazak Obame nije ništa promijenio. To samo potpiruje stav mnogih Kubanaca koji su uvjereni da "vuk dlaku mijenje ali ne i ćud" i učvršćuje doboko ukorijenjenu netrpeljivost prema moćnom susjedu. Embargo ovako i onako pogađa one koji su ionako u ovoj siromšnoj državi već na samom dnu. Prosjećna mjesečna plaća iznosi 285 pesosa, nešto iznad 10 dolara. I to na tržištu na kojem se do najvažnijih dnevnih potrepština ionako može doći samo dolarima. Globalna gospodarska kriza situaciju naravno nije poboljšala.

"Štednja ili smrt"

Kubanski predsjednik Raoul Castro je ukazao na reformu poljoprivrede koja je zbog financijske krize zapala u poteškoće: "Globalna kriza nas oslabljuje. Mi jednostavno moramo ojačati poljoprivredu i to zbog nestašica. No i izvoz slabi a i pristup međunarodnim financijskim izvorima je onemogućen". Usprkos pojačanom razvoju turizma zemlja je na rubu gospodarskog kolapsa. I stoga s propagandnih plakata kubanske vlasti više ne šalju revolucionarne poruke i poruke mržnje prema SAD-u nego mnogo pragmatičnije ali i dramatičnije "Ahorrar o muerte" - "Štednja ili smrt".

Autor: N.Kreizer/AP/Hina

Odgovorni urednik: A. Šubić