1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što će biti na ovogodišnjoj Paradi ponosa?

1. listopada 2011

U Beogradu se pripremaju za Paradu ponosa. Nakon prošlogodišnjeg nasilja i ova nedjelja (2.10.) se iščekuje uz prijetnje i napetosti - baš kao uz upozorenja vlastima neka osiguraju mirni mimohod.

https://p.dw.com/p/12jtI
Oblaci suzavca nad Paradom ponosa u Beogradu 2010.
Prošle godine se Parada ponosa pretvorila u uličnu bitkuFoto: picture-alliance/dpa
Predstavnici stranih veleposlanstava u Beogradu pozivaju nadležne službe da pod svaku cijenu osiguraju mirno održavanje Parade, ali pripadnici raznih desničarskih i domoljubnih organizacija i ovaj put prijete organizatorima i sudionicima najavljenog skupa. Nadležne službe i vlada reagira na razne načine, od otvorene podrške najavljenom skupu pripadnika LGBT populacije pa do diskretnih upozorenja da bi bilo najbolje otkazati skup zbog visokog rizika za sigurnost.
Pokazatelj demokracije društva
Parada ponosa u Varšavi
I u drugim državama se ovom prilikom pokazuje 'pravo' razumjevanje demokracijeFoto: AP
Kada se najavi jedan ovakav skup, onda se zapravo vidi kakav je stupanj poštovanja ljudskih prava u Srbiji, smatra Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku. To zapravo znači da se skidaju rukavice, i da onda možete zapravo čuti, što ljudi zapravo misle o ljudskim pravima. Ima tu svega i svačega, od govora mržnje, povišenih tonova, pa do nerazumijevanja osnovnih ljudskih prava.
„Uz to je situacija još složenija nego prošle godine, prije svega zato je što je Parada sada povezana sa situacijom na Kosovu i što se Srbija približava izborima. Sve to uvelike utječe na stavove političkih stranaka u Srbiji. Rekao bih kako se nije mnogo toga promijenilo od prošle godine, i u stavovima i u javnom mnijenju. Postoji neki određeni pomak, ali on ipak nije dovoljno veliki da bi mi makar prestali raspravljati, da li uopće postoji sloboda okupljanja u ovoj zemlji ili ne“.
Parada i politika
Sukob na granici Kosova i Srbije
Ne može se izbjeći problem KosovaFoto: dapd
Tijekom priprema Parade ponosa čula su se brojna upozorenja kako bi skup trebalo otkazati, kako nije pravi trenutak za to i da bilo najbolje kada bi organizatori odustali od njegovog održavanja. Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (Yucom), kaže kako sve to ukazuje da ne postoji politička volja zaštiti sva ljudska prava i da će i ovo pitanje postati politika:
"Sve to ne govori o nekoj zrelosti države, već govori o tome da procjenjujete politički trenutak, pojedine okolnosti, i pojedine stvari koje su u ovom trenutku vezane za Kosovo. I na temelju toga se donose odluke o poštovanju ljudskih prava u potpuno drugoj sferi. Političari i država se ne smiju voditi tim načelima, nego moraju težiti zaštiti ljudskih prava, bez obzira na okolnosti koje postoje. To bi pokazalo zrelost države i pokazalo da ona može pružiti primjerenu zaštitu svima, kojima je i po Ustavu dužna da tu zaštitu pruži“.
Nasilje je još uvijek "in"
Srbijanski policajci
'Nije fer' da se sve svodi na policijuFoto: AP
Kada je riječ o mogućem nasilju na beogradskim ulicama, Antonijević strahuje da se stanje nije popravilo od prošle godine i prethodnih prizora nasilja prema homoseksualnoj populaciji: "Još uvijek mladi ljudi misle da je dobro pridružiti se nasilju i da je to interes države da se ovakve stvari ne događaju. A kad tome dodate manipulacije kojima su oni izloženi, od čelnika nekih desničarskih organizacija, a možda i od nekih iz države ili političkih stranaka, to može dovesti do određene razine nasilja. Rado bih imao više informacija, kako će na to odgovoriti država i nadležne službe."
Poruke da se odustane od Parade su stizale od pojedinaca iz vladajućih organa, što Dragan Popović smatra osobito zanimljivim. Najveća stranka u Srbiji, Demokratska stranka (DS) je izrazila svoju podršku, ali ipak izbjegava tu temu. Utoliko Popović smatra kako čak nije pošteno da je skoro sva odgovornost pala tek na ministra policije Ivicu Dačića i samu policiju. "Svi ostali se nekako prave ludi", kaže Popović, a to se posebno odnosi na DS i Srpsku naprednu stranku (SNS), kao najveću oporbenu stranku.
Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. ur.: A. Šubić