Što je gađenje? U Berlinu je otvoren Muzej odvratne hrane
11. srpnja 2021
I? Je li Vam mučno već kad viditi naslovnu fotografiju? Zmijsko vino sigurno nije za svakog, ali u kineskoj regionu, odakle dolazi, ni u kom slučaju ne izaziva gađenje. Dok jednima počnu curiti sline, drugima se povraća. A uzroci gađenja mogu biti veoma različiti: nekad je to izgled, nekad miris, nekad ukus ili način na koji se neko jelo pravi.
Muzej odvratne hrane (Disgusting Food Museum), koji je krajem svibnja otvoren u Berlinu, toj temi pristupa sa humorom i ambiciozno. Izloženo je 80 eksponata, među kojima su internacionalna jela poput bikovog penisa, psa s roštilja ili kravlje krvi. Neka jela se mogu kupiti u prodavaonici muzeja, ili ih se može odmah na licu mjesta probati u baru za degustaciju.
Umjesto ulaznica vrečice za povraćanje
Izložba je izvorno nastala 2018. godine u švedskom Malmeu, gdje je privukla veliku medijsku pažnju. Osmislili su je direktor muzeja Martin Völker i kustos Samuel West, s ciljem da pokrenu razgovor o temi gađenje. Umjesto karata, posjetitelji na ulazu dobijaju vrečice za povraćanje – hoće li im one doista biti potrebne, u potpunosti ovisi od njihovog praga gadljivosti. U svakom slučaju objektima se može prići blizu, može ih se fotografirati ili pomirisati – recimo fermentiran morski pas s Islanda.
Jela nisu izložena prema zemlji porijekla, već prema vrsti hrane. „To je kao meni koji se sastoji od nekoliko jela“, kaže direktor Martin Völker. Najprije idu pića, kao što su „Bibergajl“, rakija obogaćena aromom dabrovih analnih žlijezda, ili liker od nojevih jaja.
Istraživanje i relativizacija pojma gađenje
Za ljude iz Srednje Europe mnogi eksponati su veoma egzotični, poput zamorčića na žaru, žabljeg smutija, šnicle od kravljeg vimena ili sira od grinja: „Gade nam se stvari koje su nam ili jako strane, ili suviše bliske“, kaže natricionistkinja Bastienne Neumann. „Mi ovdje ne bismo jeli psa, jer nam je suviše blizak.“ Sa druge strane, u Indiji je nazamislivo jesti svetu kravu.
Organizatori izložbe vješto izbjegavaju kolonijalistički pogled na ostatak svijeta, tako što pored međunarodnih eksponata izlažu i slično bizarna njemačka jela, kao što su guščja jetra ili „Mrtva baka“ (krvavica s krompirom).
Ali istraživanje i relativizacija pojma gađenje nije jedini cilj muzeja i njegovog direktora. „Terminom odvratnost budimo radoznalost ljudi“, kaže Martin Völker. Njegov cilj međutim nije samo da privuče pažnju izložbom, već i da ljude navede na razmišljanje o temama kao što su održivost i dobrobit životinja. Stoga se za potrebe izložbe ne ubijaju životinje.
Što i kako želimo jesti u budućnosti?
Muzej u priopćenju za medije navodi: „Gađenje i dobrobit životinja, odnosno njihova patnja su povezani. Naši eksponati pokazuju i kakvu štetu nanosimo životinjskom okruženju, zbog onoga što volimo jesti ili piti.“
Jedno od pitanja koje izložba postavlja glasi: Što i kako želimo jesti u budućnosti? Možda bi proširenje ili promjena osobne granice gađenja mogli doprinijeti da se ubuduće drugačije hranimo i da pronađemo nove puteve kako živjeti ekološki održivije.