1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što s ostacima njemačke kolonijalne prošlosti?

Christoph Hasselbach
20. lipnja 2020

Svađa oko kolonijalnih simbola je došla i do Njemačke. Treba li simbole ovog vremena ostaviti, predefinirati ili jednostavno ukloniti?

https://p.dw.com/p/3e2bN
Deutsche Kolonialbeamte in Lome Togo
Foto: picture-alliance/akg-images

Kip britanskog trgovca robljem Edwarda Colstona je završio u moru bristolske luke, kip Christopha Kolumba u Bostonu je ostao bez glave, a u Antwerpenu je iz predostrožnosti uklonjen kip kralja Leopolda II, poznatog po strahovladi u koloniji Kongo. Kolonijalni simboli diljem svijeta se trenutno nalaze pod upitnikom. To je također posljedica prosvjeda nakon nasilne smrti Georga Floyda koji je umro nakon nasilne intervencije jednog bijelog policajca.

Svađa oko Afričke četvrti u Berlinu

Njemačka je u usporedbi s ostalim silama imala relativno malo kolonija i kolonijalna vladavina je trajala relativno kratko: od 1884. do kraja Prvog svjetskog rata kada je Berlin morao odstupiti svoje kolonije u Africi, Oceaniji i istočnoj Aziji. No na vrhuncu je Njemačka ipak bila četvrta kolonijalna sila na svijetu, a posljedice tog vremena se osjećaju još danas.

To je posebice vidljivo u imenima ulica koja još uvijek nose nazive kolonijalnih dužnosnika poput Karla Petersa, Adolfa Lüderitza ili Gustava Nachtigala. Donedavno su čak i vojarne i škole nosile ime Paula von Lettow-Vorbecka, zapovjednika oružanih snaga u koloniji Njemačkoj istočnoj Africi. Kipovi bivših kolonijalnih vladara se nalaze posvuda po Njemačkoj. Rasprava se vodi i o artefaktima razasutim po njemačkim muzejima, a koji su u Njemačku stigli kao kolonijalni plijen.

Najizrazitija svađa se vodi oko berlinske tzv. Afričke četvrti gdje ulice nose nazive ili po bivšim kolonijama ili po osobama koje stoje kao simbol za kolonijalno razdoblje. Lokalno vijeće građana je još prije dvije godine odlučilo imena kolonizatora zamijeniti imenima pripadnika pokreta otpora tijekom nacionalsocijalističkog režima.

Kreativna rješenja

Deutschland Berlin Afrikanisches Viertel 5
Nije kolonijalist Lüderitz nego grad LüderitzFoto: DW/D. Pelz

No mnogi građani i vlasnici trgovina su protiv mijenjanja naziva i to obrazlažu troškovima koji bi nastali zbog mijenjanja pečata i sl. Neki su se jednostavno navikli na sadašnja imena i ne žele ih mijenjati. Građanska inicijativa "Pro Afrička četvrt" je sada došla na kreativnu ideju kako zadržati nazive ulica i odbaciti kolonijalnu prošlost.

Tako bi Lüderitz ulica trebala biti nazvana ne po kolonijalnom službeniku nego po jednom gradu u Namibiji koji se također (!) zove Lüderitz. Ulica Nachtigal tako ne bi nosila naziv po kolonijalnom vladaru Njemačke zapadne Afrike nego po teologu Johannu Nachtigalu. Ulica Carla Petersa se već nekoliko godina ne zove po kolonijalnom službeniku nego po istoimenom borcu pokreta otpora tijekom Drugog svjetskog rata. No nisu svi oduševljeni ovim kreativnim rješenjima zato sukob oko naziva i dalje tinja.

Sličnih primjera redefiniranja kolonijalnih pojmova se može pronaći i u ostalim njemačkim gradovima.

Nitko ne želi sve izbrisati

Udruga "Postkolonial" je aktivna u dvadesetak njemačkih gradova i zalaže se za potpunu "dekolonijalizaciju" urbanih prostora. Pritom se ne žele zaustaviti samo na preimenovanju ulica nego i uklanjanju spomenika. Christian Kopp, glasnogovornik ove udruge za Berlin smatra da postavljanje informativne ploče ispred spomenika neke povijesno sporne osobe nije dovoljno.

Povjesničar Jürgen Zimmerer smatra da spomenike treba zadržati, ali im isto tako treba promijeniti kontekst: "Spomenicima treba oduzeti taj junački karakter kako ne bi imali tu veličajuću funkciju. Tako što bi ih se položilo ili postavilo naopačke", predlaže ovaj povjesničar. No kako se odnositi prema grobovima "nepoćudnih" povijesnih osoba. Poput Lothara von Trothe, pruskog generala koji je dao naredbu za pokolj nad narodom Herero. Na njegovom grobu u Bonnu ne postoji ništa što bi ukazivalo na povijesnu dimenziju ove osobe. Pokolj nad narodom Herero do dan danas nije priznat kao genocid. Afrički kult krivnje?

Deutschland Berlin 2018 | Rückgabe geraubter Herero-Gebeine
Predstavnici naroda Herero u Berlinu 2018. Foto: picture-alliance/dpa/K. Nietfeld

Populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) su među rijetkim političkim snagama u Njemačkoj kojima ova čitava priča oko suočavanja s kolonijalnom prošlošću očito jako ide na živce. "Pokušaje da se nametne, od svih detalja koji bi mogli smetati, pročišćena povijesna slika nam je do sada poznata samo iz totalitarnih režima", rekao je u Bundestagu predsjednik zastupničkog kluba AfD-a Alexander Gauland. A zastupnik AfD-a Gottfried Curio se žali kako se Nijemcima želi nametnuti "Afrički kult krivnje".

No može li se uopće današnjim mjerilima distancirati od osoba i povijesnih razdoblja? "U svakom slučaju. Inače se ne bi mogli distancirati ili osuđivati povijesne osobe poput Hitlera, Himmlera i ostalih", smatra povjesničar Zimmerer. On ukazuje na to da se aktualna rasprava prije odnosi na pitanje smijemo li danas uzdizati osobe koje po današnjim etičkim i inim mjerilima ne bi prošle filter.

Njemačkoj kolonijalnoj prošlosti se do sada pridavalo malo pozornosti. Johann Hinrich Claussen, povjerenik za kulturna pitanja Njemačke protestantske crkve pripada u one koji su sretni da se sada o ovoj temi povela rasprava. Njemačka situacija se ne može usporediti s onom u SAD-u ili Velikoj Britaniji, ali u međuvremenu i njemačko kolonijalno razdoblje konačno dolazi u svijest javnosti. Za Claussena se radi o jednoj velikoj obrazovnoj zadaći koja je pred Njemačkom.