1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što Turska želi na Balkanu?

31. kolovoza 2011

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu dočekao je Bajram u Sarajevu. Dok se tamošnji mediji spore je li njegov posjet potpora BiH ili samo Bošnjacima, neki Tursku vide kao novu regionalnu silu na Balkanu.

https://p.dw.com/p/12QRX
Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu
Turski ministar vanjskih poslova Ahmet DavutogluFoto: picture alliance/dpa

"Turska želi pomoći stvaranju područja zajedničkoga života u regiji", osnovna je poruka turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji boravi u višednevnoj turneji po balkanskim državama. "Svaka kriza može biti riješena dijalogom i to je princip turske politike prema susjedima i balkanskim zemljama s kojima je Turska povezana kroz povijest", kazao je šef turske diplomacije Ahmet Davutoglu tijekom posjeta Sarajevu.

Savezna kancelarka Angela Merkel i srbijanski predsjednik Boris Tadić u Beogradu
Savezna kancelarka Angela Merkel i srbijanski predsjednik Boris Tadić u BeograduFoto: dapd

"Najvažnije je da kreiramo novu viziju za regiju, a prvo pitanje za Srbe, Albance, Bošnjake i Hrvate je kakvu regiju želimo u budućnosti? Želimo li krize i ratove, želimo li da Balkan i dalje bude žrtva globalizacije, ili ćemo imati novu viziju", rekao je šef turske diplomacije. Pojašnjavajući tursku viziju balkanske perspektive, Davutoglu je naglasio da sve zemlje ovog područja u Ujedinjenim narodima trebaju funkcionirati kao svojevrsni balkanski blok, koji će imati zajedničku platformu i zastupati iste pozicije.

Tko podržava koga na Balkanu?

Bošnjački analitičar, bivši bosansko-hercegovački diplomat Hajrudin Somun vidi razliku u nastupima njemačke kancelarke Angele Merkel i turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua. "Merkelova je na Balkan došla da podijeli lekcije, a Davutoglu da moli za mir u regiji", kaže Hajrudin Somun.

Ahmet Davutoglu u Prištini
Ahmet Davutoglu u PrištiniFoto: picture-alliance/dpa

Oporbeni vođa iz Republike Srpske Mladen Ivanić, međutim, ne smatra da ima bitnih razlika u nastupima Merkelove i Davutoglua. Za Ivanića je logično što je nakon neuspjeha berlinskih razgovora o ustavnim promjenama u BiH njemačka kancelarka zaobišla Sarajevo tijekom nedavnog posjeta Balkanu. "Mislim da Turska i zbog unutrašnjih pitanja ima razloga da bude više prisutna u BiH, a Njemačka to nema u tolikoj mjeri. Njemačka kancelarka nije bila nadmena, nego vrlo realna i korektna smještajući BiH tamo gdje joj je i mjesto", rekao je Ivanić.

Iako su poruke Merkelove u Beogradu izazvale negativne reakcije u Srbiji i bosansko-hercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, u Banjoj Luci ne zaziru toliko od njemačkog koliko od turskog utjecaja na Balkanu. Vodstvo RS-a smatra da je "Turska navijački raspoložena i da podržava Bošnjake".

Velike sile zastupaju svoje interese

Mladen Ivanić
Mladen IvanićFoto: AP

Čelnik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić vjeruje da se "Turska pokušava nametnuti kao neka vrsta zaštitnika Bošnjaka u BiH", pri čemu svoju poziciju u regiji gradi uz pomoć drugih zemalja. "Turska ne bi bila regionalna sila bez podrške Srbije. Očito je postojanje snažnih ekonomskih faktora, jer se turska ekonomija razvija, napreduje i Turska će biti nezaobilazna u regionalnim procesima", kaže Ivanić.

U BiH se često polemizira oko toga koja moćna sila zastupa interese jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (International institute for Middle East and Balkan Studies - IFIMES) Zijad Bećirović podsjeća da angažmanom u regiji velike sile "zastupaju vlastite, a ne interese Hrvata, Srba ili Bošnjaka". "Naravno, cilj im je stabilan Balkan i promocija vlastitoga gospodarstva. Njemačka, Turska, Rusija ili neke druge države prije svega vode računa o svojim interesima i jako je bitno da političke elite u BiH počnu voditi brigu o interesima građana BiH", kaže Bećirović.

Analitičari podsjećaju da iza gotovo svake političke odluke stoje prvenstveno ekonomski razlozi te da u tom kontekstu treba promatrati i eventualno suparništvo između velikih sila za vodeću poziciju u ovom dijelu svijeta.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Anto Janković