10 godina sporazuma iz Maastrichta

1. studenog nisu samo Svisveti, nego i dan veoma važan za Europsku Uniju. Na taj datum prije tocno 10 godina na snagu je stupio takozvani sporazum iz Maastrichta - doduše dogovoren još u prosincu 1991. i potpisan u veljaci 1992. - u kojem se rodio euro, prva zajednicka valuta starog kontineta. Doduše, još je prošlo vremena dok je euro pronašao svoje ime - isprva se zvao kao i obracunska jedinica još iz sedamdesetih, ECU, European Curency Unit ali upravo se Njemacka pobunila protiv tog imena. Naime, previše lici na njemacku rijec Kuh - krava, a nitko ne želi baš krave u džepu.
Ali isto tako upravo njemacki ministar financija - tada je to bio Theodor Waigel - je i za novu valutu zahtijevao cvrste kriterije:
"Nema nikakvog nagadanja o ocjenama kriterija nego su kriteriji tabu i samo ako se kriteriji poštuju, može doci do treceg stupnja."
No treci stupanj, samo uvodenje novcanica eura vec je gotovo dvije godine iza nas - i na žalost, dok su se nijemci svojevremeno bojali kako ce talijanska lira ili španjolski pesos ugroziti stabilnost marke, upravo Njemacka je sada na stupu srama jer je te kriterije prekršile; državni deficit daleko je iznad 3% - ove godine biti ce i preko 4, a i slijedece ce biti 3,9%.
Za novog direktora Europske Središnje Banke, Jean Claude Trichet koji takoder upravo 1. studenog preuzima tu dužnost stvar je još ozbiljnija jer su kriterij prevelike džavne zaduženosti prekršili i Francuska i Italija i Portugal a te zemlje zajedno cine daleko više od polovice ukupnog volumena europske valute. A kada je rijec o Njemackoj i ta kalkulacija za 2004. nacinjena je na temelju velike nepoznanice: koeficjenta rasta od 1,6% ali i rast je cimbenik koji je usko vezan za potrošnju. A obzirom na citav niz nepoznanica što ce biti sa zdravstvenim osiguranjem, sa mirovinama - na potrošnja barem gradana teško se može racunati i bilo bi logicno da onda raste štednja.