1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

20. godišnjica referenduma o nezavisnosti Hrvatske – kako je pisao tada njemački tisak

19. svibnja 2011

Prije 20 godina, 19. svibnja 1991., se na referendumu ogromna većina građana odlučila za odvajanje Hrvatske iz SFRJ. Prelistali smo, što je tada pisao tisak u Njemačkoj koji je opširno izvještavao o raspadu Jugoslavije.

https://p.dw.com/p/11Isg
Obljetnica referenduma u Hrvatskoj
Mada je referendum o nezavisnosti Hrvatske svakako bio važan događaj u procesu raspada tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ponajprije jer je on bio temelj za kasnije proglašenje nezavisnosti Hrvatske, čitav proces rastakanja države je bio započeo već ranije, a nastavljen će biti u ratnim sukobima i u godinama koje slijede. Njemački tisak je cijelo vrijeme bio vrlo pažljiv promatrač, a ponekad je utjecajem na javnost doprinosio i formiranju političkih odluka Vlade koja je 1991. godine još bila u Bonnu.
„U Jugoslaviji više nema centralističkih rješenja“ naslov je teksta kojeg je 3. svibnja 1991. nakon razgovora predsjednika šest tadašnjih jugoslavenskih republika u Cetinju za ugledni i utjecajni list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) napisao Viktor Meier. On je bio na glasu kao jedan od najbolje upućenih novinara za područje Balkana i redovno je izvještavao o zbivanjima u Jugoslaviji. U tekstu se detaljno opisuje neuspjeh susreta u Cetinju i analizira mogući daljini razvoj situacije. Posebna pažnja posvećuje se stavu kritici najavljenog referenduma o nezavisnosti Hrvatske. Predsjednici republika smatraju pogrešnim da se njime Srbima u Hrvatskoj nudi samo „kulturna autonomija i jamstvo građanskih prava“, ali im se oduzima status konstitutivnog naroda. Time „Tuđman propušta priliku za pronalaženje puta ka političkom rješenju srpskog problema u Hrvatskoj, odnosno barem priliku da dio tamošnjih Srba pridobije na svoju stranu.“
Njemačke novine
Njemački tisak je opširno izvještavao o zbivanjima u tadašnjoj JugoslavijiFoto: picture-alliance/dpa
Zanimljivo je da Meier već tada napominje kako je posebno Slovenija bila razočarana tom politikom hrvatskog predsjednika te da će nakon susreta u Cetinju Slovenija „sada morati misliti na samu sebe“ i proglasiti nezavisnost kako je i najavila 26. lipnja. To će, piše Meier, uslijediti „očito bez Hrvatske“ budući da tamo više nema prostora za „politička rješenja“. Tu slovensku nezavisnost „Hrvatska, nasuprot ranijim izjašnjavanjima, neće moći slijediti, osim velikim riječima. Ukoliko Tuđman naime nastavi doista s putem ka proglašenju nezavisnosti, pod sadašnjim okolnostima će izgubiti ne samo najveći dio krajeva svoje zemlje koji su naseljeni pretežno Srbima, već i gotovo milijun Hrvata u Bosni i Hercegovini te Vojvodini.“ Nakon grešaka koje su počinjene, citira Meier slovensko vodstvo, „Hrvatska će očigledno uskoro definitivno izgubiti svoje srpske krajeve.“
Ponekad se izvana vidi bolje
Dani koji slijede će pokazati da su barem neke Meierove crne slutnje bile točne. U predvečerje hrvatskog referenduma se situacija u zemlji nastavila zaoštravati, to pokazuju već i sami naslovi novinskih tekstova. Tako ponovo FAZ 4. svibnja svoj redakcijski izvještaj nakon napada na autobus hrvatske policije u Borovom Selu naslovljuje „Jugoslavija na rubu građanskog rata – Mrtvi u teškim sukobima u Hrvatskoj“, dok list Frankfurter Rundschau 7. svibnja svom izvještaju daje naslov „Novi krvavi nemiri u Hrvatskoj“.
Jugoslawien Kroatien Geschichte Deutsche Presseschau 21. Mai 1991. Quelle DW Zeitungsarchiv (Henriksen)
"94 posto Hrvata za neovisnost"Foto: DW
U to vrijeme su mnogi ljudi na području tadašnje Jugoslavije ipak još mislili da će se nekako stvari okrenuti na bolje. „Ma, ipak neće biti rata!“, bilo je rašireno uvjerenje. Ali ponekad se izvana bolje vidi. I u Hrvatskoj poznat njemački novinar Carl Gustav Ströhm, koji je tijekom čitavog rata pisao za dnevni list „Die Welt“, svoj osvrt na događaje tih dana pred referendum objavio je 7. svibnja u tekstu pod naslovom „U apokaliptičnom raspoloženju – čekanje na trenutak X“.
Njegova procjena situacije je jednoznačna: „Hrvatska ovih dana izgleda kao tvrđava, jedna strašna vijest slijedi drugu. Nakon masakra nad hrvatskim policajcima u Borovu Selu su odnosi između Hrvata i Srba definitivno pukli. Jugoslavije se nalazi na putu u građanski rat.“
Referendum – kocka je bačena
Kako se dan referenduma približavao, rasla je i napetost u Hrvatskoj. "Građanski rat ili vojni puč - to je pitanje" konstatirao je u svom opisu predreferendumske atmosfere u tzv. Republici Srpskoj Krajini Andreas Braun, novinar lista Stuttgarter Zeitung (17. svibanj) koji je tih dana boravio u Kninu. Dok se u dijelovima Hrvatske u kojima pretežno žive Hrvati govorilo o otporu „velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića“, u krajevima naseljenim Srbima prošireno je uvjerenje bilo da „Hrvati planiraju genocid nad Srbima jednako kao u vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata. Zbog toga se Srbi moraju braniti i boriti za očuvanje Jugoslavije“, citira novinar Momira Lazića „funkcionera militantno-nacionalističke Srpske demokratske stranke“ koja, kako navodi Braun, „dominira političkim životom u Kninu i nesumnjivo vrši pritisak na one koji se kolebaju.“
Jugoslawien Slowenien Geschichte Deutsche Presseschau 6. Juni 1991. Quelle DW Zeitungsarchiv (Henriksen)
"Jugoslavenska država je svoje odslužila"Foto: DW
Sam referendum njemačke su novine popratile uglavnom agencijskim vijestima, dok je u naslovima isticana uvjerljiva većina od 94 % glasova ZA nezavisnost i najava predsjednika Franje Tuđmana da je sada jedina alternativa ili Jugoslavija kao skup nezavisnih država, ili potpuna samostalnost Hrvatske. Viktor Meier je tih dana (22. svibnja) iz Zagreba za Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod naslovom „Hrvatska odlučna ostvariti nezavisnost“ pisao: „Hrvatsko vodstvo je uvjereno da Jugoslavenska narodna armija više nije u stanju izvesti vojni udar protiv Hrvatske“ te da „se u Zagrebu vjeruje da bi se JNA, u slučaju da dođe do sukoba, neminovno raspala zbog svojih unutarnjih proturječnosti.“
Zabrinutost zbog BiH
Nakon referenduma u Hrvatskoj stvari su krenule svojim tijekom. U noći sa 24. na 25 svibanj je Jugoslavenska narodna armija započela intervenciju protiv jedinica slovenske teritorijalne obrane, na što je Slovenija odgovorila prekidom električnih i telefonskih linija svim vojarnama JNA. Već sami naslovi tekstova u njemačkim novinama pokazuju u kom se pravcu tada razmišljalo: „Uskoro više neće biti ujedinjene Jugoslavije“ citiran je u listu Süddeutsche Zeitung tadašnji član predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić 23. svibnja, dok je već tjedan dana kasnije (31. svibanj) u naslov FAZ-a došla odluka Sabora: „Krajem lipnja odvajanje od Jugoslavije“. A samo tri dana kasnije Viktor Meier je u istom listu konstatirao: „Jugoslavenska država je odslužila svoje.“
Mada je tih dana u središtu pažnje stranih novinara bila Hrvatska, sa zebnjom se uočavalo da to nije jedino žarište krize. Posebno je pažnja posvećivana situaciji u Bosni i Hercegovini. Naročito aktivan je tu bio Viktor Meier. 25. svibnja u FAZ-u on piše izvještaj s naslovom „U Bosni vlada nepovjerenje“, da bi već sljedeći dan osvanula njegova analiza stanja u toj tadašnjoj jugoslavenskoj republici s naslovom: „Ranije smo se iseljavali, sada ostajemo tu i borit ćemo se.“ Njegov zaključak: „I bosanski muslimani žele svoju državu.“
25. lipnja su Hrvatska i Slovenija istovremeno proglasile svoju nezavisnost, čime je SFR Jugoslavija praktično prestala postojati.
Autor: Zoran Arbutina
Odg. ur.: A. Šubić