200-ti rođendan "Božjeg špijuna"

Izuzetno nadarenom sinu jednog bogatog danskog trgovca vunom, vrata svijeta stajala su od samog početka širom otvorena. Nakon završenog studija teologije, na njega je čekala sigurna karijera i brak s devet godina mlađom i izuzetno lijepom Regine Olsen. No, Sören Kierkegaard je izabrao nešto drugo. Iz povjesničarima i njegovim biografima sve do danas nerazumljivog razloga, on je raskinuo zaruke i nešto kasnije započeo sasvim novi život – život spisatelja i filozofa koji će utjecati na generacije najvećih umova u povijesti čovječanstva.

Prekid zaruka izazvao je u ondašnjem Kopenhagenu neviđeni skandal, a nerazumljiv je bio utoliko više jer je Regine sve do kraja Kierkegaardova života ostala njegova najveća i neprežaljena ljubav kojoj je posvetio svoje cjelokupno životno djelo. Sama Regine Olsen je uslijed šoka posijedila, no nakon nekog vremena se ponovno zaručila i udala. Za razliku od nje, Kierkegaard je nakon prekida s njom započeo život u kojem je između ostalog dokazao da doista posjeduje talent za patnju, ali i izdržljivost.

"Bio je Freud veći od samog Freuda" 

Genijalni mislioc je prema vlastitim riječima, većinu svog života posvetio „unutarnjim putovanjima“, istraživanjima najdubljih točaka njegove duše, istražujući toliko intenzivno njezinu dubinu da njegov „rad“ vrijedi kao preteča psihoanalize. Predmet njegove analize bili su patnja, sumnje, briga, utjeha, gubitci ali i skrivene čežnje, poput onih seksualnih. „Kierkegaard je bio pristaša Freuda još puno ranije no što se ovaj uopće pojavio“, kaže primjerice Joakim Garff, jedan od njegovih biografa.

Njegova razmišljanja, zaključci i pisana djela imali su kao malo čija druga neopisiv utjecaj na razvoj europske kulture. On je utjecao ne samo na književnike poput Rainera Marie Rilkea, Franza Kafku, Roberta Musila, Maxa Frischa, Samuela Becketta i Thomasa Bernharda, već i na filozofe kao što su Karl Jaspers, Martin Heidegger i Jean-Paul Sartre.

„Božji špijun“ kako je sam sebe volio nazivati, Kierkegaardova životna zadaća sastojala se između ostalog u tome da „pravi smisao poruka Novog Testamenta potpuno rasvjetli i osvjetli“. Naročito svoje posljednje godine života on je posvetio borbi protiv „egoistične i samodostatne“ Luteranske crkve i protiv danskih svećenika. Njegova stajališta - ma koliko radikalna ona bila, ipak su na neki način doprinijela tome da protestantska teologija postane vjerodostojnija.

Osoba izuzetne osjećajnosti

Za većinu teologa i povjesničara, Sören Kierkegaard je bio i ostao jedna od najtajanstvenijih osoba u povijesti uopće. Mnogi tvrde da je njegova ličnost sama po sebi jedna od najsloženijih uopće, da je osim toga imao nevjerojatan dar „sjevernjačke sposobnosti patnje koji je sve pozitivno u životu prekrivao tamnom ozbiljnošću“ te da je i „najsretnije trenutke u životu uništio teškom i tamnom religioznošću“.

U svom najpoznatijem dijelu „Pojam strah“ (1844.) Sören Kierkegaard se primjerice bavio razlikom između straha i bojazni. Dok se bojazan odnosi na našto konkretno, strah je dokaz da je čovjek predodređen za nešto više nego da bude samo stvor kao i svaki drugi.

Pa ipak, usprkos svemu, Kierkegaard ipak nije bio čudovište kakvim su ga kasnije prikazivali. Njegovi suvremenici opisivali su ga kao opuštenog, uglavnom dobro raspoloženog čovjeka koji posjeduje rijetki dar suosjećanja s drugima, osobu izuzetne osjetljivosti koja nikad ne prelazi granice intime druge osobe. I crteži iz onog vremena potvrđuju isto – prikazuju ga kao simpatičnog gospodina sa šeširom i „satiričnim“ osmjehom na licu.

Sören Kierkegaard je preminuo u Kopenhagenu, 11. studenog 1855. u dobi od samo 42 godine. Preminuo je iznenada, srušivši se na ulici. Svoje cjelokupno životno djelo posvetio je svojoj jedinoj i najvećoj ljubavi Regine Olsen.