50 godina dogovora o zastiti manjina

"Model za zivot i suradnju s manjinama u cijeloj Evropi- tako je kancelar Schröder ocijenio ugovor kojim su, deset godina nakon zavrsetka nacisticke okupacije Danske, izmedju ondasnjeg glavnog grada Bonna i Kopenhagena regulirana granicno-manjinska pitanja a cijih se pola stoljeca slavi na najvisoj razini pod vodstvom kancelara Schrödera i danskog premijera Rasmussena. Ugovor garantira politicku i kulturnu zastitu za oko 50 tisuca etnickih Danaca u Njemackoj i dvadesetak tisuca Nijemaca u Danskoj- politicka prava njihovim strankama koje u pokrajinski parlament ulaze bez inace uobicajenog praga od 5 posto, pravo na upotrebu vlastitog jezika te na djecje vrtice i osnovne skole na manjinskom jeziku cije troskove u 85 posto snosi vecinska a u ostatku drzava porijekla manjine, slobodnu upotrebu nacionalnih simbola i slicno. Najzanimljivije je da je po ugovoru pripadnik manjine svatko tko se takvim deklarira, sluzbenih provjera nema. Ugovor na temelju kojeg je , po ocjeni obaju premijera, 37 kilometara njemacko-danske granice postalo jednom od najtolerantnijih regija u Evropi, je okoncao stoljetno neprijateljstvo- u 19 stoljecu se danska vladavina protezala do pred Hamburg, u drugom svjetskom ratu je Treci Reich ukupirao Dansku a poslije njega su pripadnici njemacke manjine u toj zemlji godinama bili izlozeni internacijama i politickom pritisku zbog suradnje s nacistima. Do sklapanja ugovora o uzajamnoj zastiti manjina je doslo na inicijativu Danske koja je time uvjetovala svoj pristanak za ulazak Njemacke u Nato.Zadnjih je tjedana stranka danske manjine u Njemackoj, SSW dosla u srediste pozornosti nakon politicke uloge koju je neocekivano dobila u svojoj pokrajini Schleswig-Holsteinu. Bila je spremna podrzati manjinsku vladu ranije socijaldemokratske pokrajinske sefice Simonis koja medjutim nakon toga nije dobila potrebnu podrsku parlamenta pa se u Kielu trenutno pregovara o velikoj koaliciji. Danske lokalne politicare je zbog spremnosti da podrze SPD zapljusnuo val pogrdnih anonimnih pisama, dokaz da na samim ekstremnim rubovima jos ima starih mrznji i netrpeljivosti- no u cjelini su pripadnici manjine zadovoljni statusom u Njemackoj, bez straha- ali i bez nacionalizma, povodeci se za skandinavskim obicajem za rodjendan isticu danske zastave u svojim vrtovima i osjecaju se lojalnima obim drzavama- ili, kako je rekao danski premijer rasmussen, bonsko-kopenhaski ugovor je izvanredan primjer kako se uspjesno mogu rijesiti problemi u pogranicnoj regiji i zato on moze biti model drugima."