Brza prehrana sve popularnija

Kada je McDonalds 4. prosinca 1971. otvorio svoj prvi restoran u Njemačkoj, hamburger je stajao 95 pfeninga. Pored hamburgera se na jelovniku su se tada nalazili još i cheeseburger, coca cola, fanta i kava.

Danas je McDonalds mnogo više od obične pečenjarnice. S 38.000 podružnica diljem svijeta od čega 1.448 u Njemačkoj. I na tome ne trebalo ostati: „Mi u sljedećim godinama planiramo veliku ekspanziju", kaže jedan glasnogovornik ove kompanije čije je njemačko središte u Münchenu.

Sve nezdravija prehrana unatoč zdravim trendovima

U sedamdesetima se, kako kaže Margareta Büning-Fesel, direktorica Saveznog ureda za prehranu, povećalo zanimanje građana za kulturu prehrane i općenito međunarodnu kuhinju. To je pogodovalo širenju, do tada egzotičnih jelovnika s klasičnim fast-foodom. No u (Zapadnoj) Njemačkoj porast utjecaja američke prehrane je započeo odmah poslije Drugog svjetskog rata dolaskom i stacioniranjem američkih vojnika.

Prvo što je preplavilo zapadnonjemačko tržište su bili napici s visokim postotkom šećera. U sedamdesetima se po prvi put počelo govoriti o pretilosti kao ozbiljnom zdravstvenom problemu u Njemačkoj. Od 1999. do 2013. se broj muškaraca koji spadaju u bolesno pretile povećao za 40 posto.  Hans Hauner sa Else Kröner-Fresenius centra za prehranu na Tehničkom sveučilištu u Münchenu govori i o porastu konzumacije mesa i mesnih prerađevina u posljednje vrijeme.

Zdrava prehrana – pitanje novca

Znanstvenici bilježe i porast potrošnje brze hrane: naravno, tu su bila i ostala također "njemačka" jela kao što su kobasice ili pečenje u pecivu ili sa krumpirićima, ali tu su sad i hamburgeri, pizze, kebabi…"Samo u 40 posto domaćinstava se još redovito kuha. To je povezano sa sve većim brojem domaćinstava s jednim članom", kaže Hauner.

Trend zdrave prehrane s pahuljicama i raznim sortama müslija koji je krenuo u osamdesetima te sve češća rasprava o kvaliteti prehrane nisu pod svaku cijenu doveli do toga da se danas građani hrane zdravije. „Mnogi bolje obrazovani vode računa o tome što jedu. No s druge strane imamo slabije obrazovanije i financijski ne baš tako dobro stojeće slojeva društva. Jedan dio stanovništva se danas hrani lošije nego prije pedeset godina", kaže Hauner.

To potvrđuje i Büning-Fesel koja kaže kako još uvijek velik broj stanovnika zbog pomanjkanja sredstava nije u stanju prehranjivati se pravilno. „Prehrana je još uvijek pitanje novca: u restoranu se hrana čini skuplja nego u zalogajnici. Svježe namirnice su još uvijek skuplje od industrijski prerađenih", kaže ova znanstvenica. No ono što i bolje stojećima danas nedostaje je vrijeme za pripremu namirnica.

Porast broja restorana brze prehrane

Zato munjevito raste broj restorana brze prehrane. Još je i prije pandemije koronavirusa je udio prometa gastronomskih lanaca premašio trećinu. Tijekom pandemije se taj udio još povećao.

Broj restorana bez posluge je od 14.648 2005. porastao na 35.656 u 2019. Zaključak znanstvenika: današnji žitelji Njemačke se i u dugotrajnoj usporedbi sa svojim precima ne prolaze tako dobro. „Možda zvuči čudno ali prije rata se u Njemačkoj konzumiralo mnogo više krumpira i kruha a kruh je bio mnogo grublji, tj. sadržavao je mnogo više balastnih tvari nego danas što ga je činilo zdravijim. O konzumaciji šećera da se i ne govori", kaže Hauner.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu