500 godina Mercatora
5. ožujka 2012
Kada je Gerhard Mercator rođen, prije točno 500 godina, 5.ožujka 1512. u današnjoj Nizozemskoj, već se uvelike širio novi svjetonazor koji je promijenio dotadašnju sliku svijeta. Španjolski moreplovci otkrivali su nove kontinente, Kopernik je tvrdio kako se planete okreću oko Sunca dok je jedan njemački redovnik, Martin Luther započeo svoju pobunu protiv ustaljenih dogmi ondašnje Crkve. Da će i sin postolara, Gheert Kremer jednog dana ući u povijest i stati u red navedenih čiji se značaj proteže sve do danas, to tada naravno nitko nije mogao znati.
Njegova obitelj, točnije, jedan bogati ujak, namijenili su mu crkvenu karijeru. Gheert je studirao latinski a svoje ime Kremer ( trgovac) već u mladim danima, prema modi onog vremena, preimenovao u latinski naziv Mercator. No, već tijekom studija i boravka na Sveučilištu u Loewenu, Mercator je susreo mnoge matematičare i prije svega kartografe koji su na svoj način pridonijeli da njegova karijera promijeni smjer. Nakon studija, u Antwerpenu je otvorio svoj vlastiti atelje, radionicu za izradu zemljovida, globusa, manjih zemljopisnih karata nastalih prema navodima moreplovaca. Njegov je posao cvjetao sve do dana kada je zbog kritičkih osvrta na Bibliju proglašen „Luterancem“ uhićen i odveden u zatvor gdje je proveo nekoliko godina.
Projekt "Atlas"
Sedam godina kasnije napustio je kao i mnogi drugi nizozemski intelektualci ovu zemlju i preselio se u Njemačku; u Duisburg. Ovdje se zaposlio kao učitelj no, njegova strast su i dalje ostale zemljopisne karte koje je precizno i mukotrpno ucrtavao u brončane ploče. Radovi iz njegove radionice bili su traženi u cijelom svijetu. U ovom vremenu je nastalo i njegovo najpoznatije djelo: „Atlas“. Riječ je o radu, tako nazvanom prema istoimenom mauretanijskom astronomu, koje osim zemljovida Zemlje sadrži i čitav niz objašnjenja i priča o zemljama, gradovima ali i o Svemiru kao i o postanku svijeta. Najpoznatije su dakako zemljopisne karte koje i danas vrijede kao preteče modernih zemljovida ali i – sam naslov „Atlas“ koji se održao sve do dan danas.
Autorica: Gudrun Stegen / Ž.Telišman
Odg.ured: N. Kreizer