60 godina Međunarodnog suda pravde

Sjedište te najviše pravosudne ustanove Ujedinjenih naroda nalazi se u Palači mira u Haagu.

Međunarodni sud pravde ne treba brkati s ostalim sudovima UN-a koji se također nalaze u tom nizozemskom gradu. Jer, kada se čuju pojmovi «Haag», «Sud pravde» i «Ujedinjeni narodi», lako se može zbuniti, jer u međuvremenu tamo djeluju tri UN-ova suda. Najveću pozornost još uvijek plijeni Tribunal za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Tamo se vodio i proces protiv nedavno preminulog bivšeg srbijanskog i jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Od srpnja 2002. u Haagu je nastanjen i stalni Međunarodni kazneni sud, koji se također bavi ratnim zločinima, u prvom redu slučajevima iz Konga i Darfura.

Sud za sporove među državama

Puno stariji od ta dva tribunala je Međunarodni sud pravde. On postoji naime već 60 godina i osnovan je Poveljom UN-a. Za Ujedinjene Narode to je najviše pravosudno tijelo za sve sporove između država. To znači: za razliku od tribunala za ratne zločine, ovdje se ne mogu tužiti pojedinačne osobe. I za razliku od recimo, Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu, pojedinačne osobe ne mogu tužiti države. Zadatak Međunarodnog suda pravde je pored pravosudne djelatnosti, izdavanje međunarodnopravnih ekspertiza.
Temeljna misao Međunarodnog suda pravde potječe još iz vremena Lige naroda, prethodnika organizacije Ujedinjenih Naroda: ako dvije ili više država uđu u spor, bolje je da se u rješavanje problema uključi neovisni suci, nego da se spor rješava oružjem. Bitna točka pritom: sam Sud ne smije dodijeliti kazne. Ako presuda UN-ovih sudaca zaista treba biti obvezujuća, sve zemlje sudionice spora trebaju prije toga biti sporazumne s tim da se u rješavanje problema uključi Međunarodni sud pravde.

Sukobi riješeni intervencijom suda

Predsjednica suda trenutno je Britanka Rosalyn Higgins. O predsjedniku se inače odlučuje svake tri godine izborom člana iz kolegija. Sudsko vijeće čini 15 sudaca koji moraju biti različitih nacionalnosti. Njih na 9 godina imenuje Glavna skupština Ujedinjenih Naroda i UN-ovo Vijeće sigurnosti. Trenutno je u Vijeću i Nijemac Bruno Simma koji o dosadašnjem postignuću suda kaže: «Sud je od svog osnutka prije 60 godina do danas riješio oko 130 međunarodnih sporova, donio presude i izdao velik broj ekspertiza. Teško je reći kakav konkretni učinak ima pojedina presuda na svijet, ali za primjer mogu navesti proces između Kameruna i Nigerije, gdje je Međunarodni sud pravde odredio čitav tijek granice između te dvije zemlje, duljine oko 1600 kilometara. Sada na temelju presude stojimo pred konačnim završetkom spora koji je doveo i do oružanog sukoba između obje države.»

BiH vs. SCG – proces koji plijeni veliku pozornost

Taj sud se, dakle, isključivo bavi predmetima u kojima jedna država tuži drugu. Među procesima koji su u njemu održani u proteklih šest desetljeća, možda je najsloženiji, upravo posljednji: postupak po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore. Petnaestočlano sudsko vijeće, u čijem su privremenom sastavu još dva suca koja zastupaju države u sporu, na velikoj su kušnji, jer prvi se put u povijesti pred najvišom instancom međunarodne pravde raspravlja o odgovornosti jedne države za genocid, najteže djelo koje poznaje međunarodno kazneno pravo.
U tom kontekstu, Profesor Christian Tomuschat iz Instituta za međunarodno pravo u Berlinu napominje: «Proces će potrajat prilično dugo, jer moraju se saslušati svjedoci, a sud još uvijek ne zna je li zaista nadležan za taj slučaj. Posebno će biti teško prikupiti dokaze, jer to je sud u kojem se obično rješavaju pravni sporovi, te koji ima vrlo malo iskustva s dokazima. Mislim da je ovaj slučaj Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore veliki izazov za sud.»