A sada na posao

Nakon što je Carla del Ponte na iznenađenje mnogih u Luksemburgu izjavila kako hrvatska u posljednjih nekoliko tjedana u potpunosti surađuje s Haaškim sudom i to priopćila sudionicima Radne skupine za Hrvatsku, britansko predsjedništvo nije moglo drukčije nego sazvati međuvladinu konferenciju i u noći s ponedjeljka na utorak najaviti da je Hrvatska ispunila i posljednji uvjet za početak pregovora.

Europska unija je time ispunila svoje obećanje da je spremna za pregovore kada i Hrvatska bude spremna. Noć s 3. na 4. listopada ostat će stoga jedan od najvažnijih datuma od osamostaljenja hrvatske države, no svima u Hrvatskoj mora biti jasno da pravi posao tek počinje. Ne samo da treba ispregovarati 35 poglavlja i to, kako je rekao hrvatski premijer Ivo Sanader, kvalitetno, dobro i brzo, već se hrvatsko zakonodavstvo mora prilagoditi europskim standardima. U tome će lokalna i državna uprava igrati vodeću ulogu, ali i svaki hrvatski građanin koji bi također svojim djelom mogao pokazati i dokazati spremnost na reforme i prilagodbu. U svemu tome poželjno je da hrvatski pregovarači budu imali dovoljno hrabrosti da ustraju na zaštiti pojedinih državnih interesa, primjerice glede prijelaznih razdoblja za zapošljavanje stranaca iz pojedinih zemalja u Hrvatskoj (tu se misli prije svega na zemljopisno bliske zemlje i uskoro nove članice Unije Rumunjsku i Bugarsku koje zajedno imaju gotovo 40 milijuna stanovnika koliko i Poljska).

No, nije sve na Hrvatskoj. I pred Europskom unijom stoji još veliki zadatak usvajanja ustava koji će tek omogućiti daljnje proširenje, a možda će se Hrvatska naći u situaciji da će pojedine zemlje članice sazvati i referendum o hrvatskom ulasku u Uniju. Stoga se Hrvatska nalazi u poziciji da s jedne strane u pregovorima bude mudra i učinkovita, da svojim postupcima uvjeri svoje stanovništvo, ali i zemlje članice da je zemlja na koju se mogu osloniti i Europska unija, ali i susjedne zemlje regije kojima je Hrvatska ponudila svekoliku pomoć na putu u europske integracije.