Afganistan uoči parlamentarnih izbora

Izbori za «Wolesi Djirgah», donji dom afganistanskog parlamenta, u zemlji u kojoj se još vode oružani sukobi, od velike su političke važnosti. Njima će se po prvi put uspostaviti zakonodavna vlast kao treća ključna odrednica demokratske države.

Hamid Karzai, demokratski izabrani predsjednik 2004. godine, od uspostave prijelazne vlade u prosincu 2001. upravlja zemljom sam, bez ikakvog nadzora. To s jedne strane izaziva sve veće nezadovoljstvo u rascjepkanoj oporbi. S druge strane je i međunarodna zajednica bila jako zainteresirana da privremeno postojanje «Islamske Države Afganistana» napokon proglasi završenim.

Političkoj eliti zemlje posve je jasna važnost parlamenta. O tomu govori bivši ministar razvoja i sadašnji kandidat za parlament Ramazan Bashardost u intervjuu za Deutsche Welle: «Prema 5. poglavlju afganistanskog Ustava zakonodavna je vlast jedan od najvažnijih organa državne vlasti. Afganistanski parlament ima potpuno jednake ovlasti kao i parlamenti modernih, razvijenih država.»

Sposobni zastupnici – dobra zakonodavna vlast

Za Naima Nazarija, afganistanskog političkog intelektualca, koji je također kandidat za parlament, učinkovitost parlamenta ovisi o njegovom sastavu. Za Deutsche Welle kaže: «Vlada bi trebala dobiti povjerenje parlamenta. U vezi s pitanjem o povjerenju dobar parlament može puno utjecati na stvaranje dobre vlade. Osim toga sposobni zastupnici i time dobra zakonodavna vlast može pozitivno utjecati na konstituiranje ostalih dviju komponenata demokratskog društva.»

Oporbi je potrebna mogućnost parlamentarnog rada kako bi djelotvorno mogla iznositi svoju kritiku na račun vlade i prijedloge za razvoj društvene politike. Slika oporbe je pritom vrlo raznolika: u kratkom vremenu razvilo se gotovo 80 političkih grupacija koje službeno imaju status političkih stranaka. Spektar seže od nekadašnjih komunista preko demokratskih stranaka do strogo vjerski orijentiranih snaga.

Za izbore kandidiraju pojedine osobe, a ne stranke. To olakšava odluku biračima koji lakše pronalaze odabranog kandidata, ali otežava pristup birača onim strankama koje nade polažu u nacionalni identitet, koji je iznad plemenske lojalnosti ili vjerske pripadnosti. Za 249 mjesta u donjem domu parlamenta, od kojih je 68 rezervirano za žene, bori se oko 2 700 kandidata svih političkih opredjeljenja iz svih plemena i slojeva društva. Na prvim demokratskim predsjedničkim izborima u Afganistanu pokazalo se da je plemenska lojalnost i dalje izuzetno važna.

Talibani – najveća opasnost za izbore

Qamar Wakili, bivša zamjenica ministra za rad i socijalna pitanja, svjesna je problema koji nastaju zbog izražene plemenske pripadnosti, ali čvrsto vjeruje da ih se može prebroditi. Wakili, koja je više od desetljeća provela u Njemačkoj kao politički emigrant, pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle: «U odnosu na predsjedničke izbore osjećaj pripadnosti plemenu se pojačao. Moje načelo zato glasi: Nacionalno zajedništvo i socijalna pravda. Jezična, regionalna i rasistička diskriminacija Afganistanu su već nanijele veliku štetu. I na moju veliku žalost toga još uvijek ima.»

Najveća opasnost za miran tijek izbora su talibani, koji žele izbore sabotirati. Paradoks je da se na izbornim listama može naći imena nekih od vodećih talibanskih dužnosnika. Za sigurnost građana i kandidata te mirno odvijanje izbora odgovorno je oko 40 000 domaćih i 30 000 inozemnih vojnika i policajaca. Unatoč opsežnim sigurnosnim mjerama do sad je u ciljanim oružanim napadima ubijeno šestoro od 2 700 kandidata.

Troškovi izbora su ogromni, iznbosit će vjerojatno 150 milijuna dolara. Europska unija sudjeluje u financiranju izbora s više od 20 milijuna dolara. Međunarodni promatrači, među kojima je i jedno izaslanstvo EU-a, već su dugo u Afganistanu. Njihov cilj je pojačati vjeru u regularnost izbornog procesa, kaže Emma Bonino, voditeljica izbornih promatrača iz EU-a.