1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Afroamerikanci: sve siromašniji, bolesniji, neobrazovaniji

Jan Walter
5. lipnja 2020

Kontinuirana diskriminacija Afroamerikanaca glavni je razlog masovnih prosvjeda u SAD-u koji su uslijedili nakon ubojstva Georgea Floyda. Još uvijek postoje zakoni koji potiču nejednakost.

https://p.dw.com/p/3dIGh
Foto: Getty Images/J. Lott

"Želim da znate da ste važni", rekao je bivši američki predsjednik Barack Obama mladim Afroamerikancima. "Želim da znate da je vaš život važan, da su vaši snovi važni", rekao je bivši američki predsjednik u video obraćanju demonstrantima u srijedu navečer. Oni ne prestaju s prosvjedima čiji je povod policijsko nasilje koje se okončalo smrću Afromerikanca Georgea Floyda. Mnogi Afroamerikanci u Sjedinjenim Državama ne vjeruju da su važni i da mogu ostvariti svoje snove. Na masovnim prosvjedima ljudi svih boja u igri je puno veći zalog od policijskog nasilja. Radi se o uklanjanju rasizma i socijalne nejednakosti kao njegove posljedice.

Ali zar višestoljetna diskriminacija nije prevladana? Od usvajanja Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, crni Amerikanci izjednačeni su s bijelcima, a "rasna segregacija" je postala nelegalna. Mnogi programi inicijative pod nazivom "Afirmativna akcija” trebali bi kompenzirati nedostatke s kojima se nosi crnačka populacija u ovoj zemlji, na primjer kod upisa studija. Ali do danas je bijela većinska populacija u SAD-u u prosjeku bogatija, obrazovanija i zdravija.

Četvrtina prihoda manje

Tijekom proteklih deset godina je "median” zarada (op.red.: median je srednja statistička vrijednost koja preciznije odražava stvarno stanje od prosječne vrijednosti) afroameričkog stanovništva u Sjedinjenim Državama bila od 20 do 25 posto niža od prihoda koje ostvaruju bijelci. Razlog tome nije što postoje super bogati bijelci poput multi-milijardera Billa Gatesa ili Jeffa Bezosa. Takozvani median dohodak pokazuje koliko je domaćinstava iznad ili ispod srednje razine zarade.

Samo mali broj Afroamerikanaca iz siromašnih obitelji uspijeva izbjeći ovu situaciju: 50 posto manje Afroamerikanaca čiji su roditelji po zaradi na donjoj petini ljestvice uspijeva prijeći u skupinu s višim dohotkom u odnosu na djecu bijelaca. To je pokazalo istraživanje instituta Brookings. Zašto je to tako, iako su ukinute zakonske razlike i nejednakosti?

Mjesečna bruto primanja u dolarima po etničkim skupinama u SAD-u
Mjesečna bruto primanja u dolarima po etničkim skupinama u SAD-u

Strukturalni rasizam

"Postoji čitav niz zakona i pravnih praksi koji imaju negativniji utjecaj na Afroamerikance nego na ostale skupine stanovništva", kaže Christian Lammert, politolog s Instituta John F. Kennedy na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. "To uključuje provedbu zakona, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu."

Taj strukturni rasizam ima dugu tradiciju u SAD-u, kaže Lammert. Kada je vlada 1935. uvela socijalno osiguranje, izuzela je poljoprivredne radnike, poslugu i povremeno zaposlene. Sve su to bila zanimanja s malim primanjima u kojima su crnci bili nerazmjerno mnogo zastupljeni.

Lammert kao aktualni primjer ističe Zakon o borbi protiv uživanja narkotika. "Prijestupi vezani za drogu koju primarno konzumiraju crnci kažnjavaju se mnogo strože nego što je to slučaj s dizajnerskim drogama, koje se pretežno koriste na Wall Streetu." Ovo je važan razlog zbog kojeg kod crnačkog stanovništva postoji tri puta veća vjerojatnost da će završiti u zatvoru nego bijelci - što utječe na obrazovne mogućnosti i napredovanje u karijeri.

Društveno-ekonomski đavolji krug

Situacija je slična i u zdravstvenoj politici: u Sjedinjenim Državama ne postoji opće zdravstveno osiguranje. Samo oni koji dobro zarađuju ili imaju fer-poslodavca zdravstveno su osigurani. U 2018. godini, prema studiji zaklade Kaiser Family Foundation, 11,5 posto Afroamerikanaca nije imalo zdravstveno osiguranje. Kada su u pitanju bijelci, 7,5 posto njih nije bilo zdravstveno osigurano. Uz to, američki zdravstveni sustav je među najskupljima na svijetu. Do dvije trećine osobnih bankrota u Sjedinjenim Državama posljedica je troškova za liječenje, a crne Amerikance to više pogađa nego bijele.

Ljudi čekaju pred Zavodom za nezaposlene u New Yorku
Ljudi čekaju pred Zavodom za nezaposlene u New YorkuFoto: Reuters/A. Kelly

Iako je „rasna segregacija" službeno zabranjena, ona i dalje postoji: Afroamerikanci i dalje često žive u zajednicama bez bijelaca, a bijelci samo s bijelcima. "Zdravstvena zaštita mnogo je lošija u zajednicama s crnačkim stanovništvom nego u zajednicama pretežno naseljenim bijelcima", objašnjava Lammert. Situacija je slična i u školama: "Suština je da je kvaliteta školske nastave u crnačkim četvrtima znatno lošija nego kod bijelaca. U skladu s time, šanse crnaca na tržištu rada su manje." Razlike u zaradi među etničkim skupinama u SAD-u su istovremeno i uzrok i posljedica njihovog lošijeg položaja u društvu.

Kraći životni vijek

Ali stanovanje, zdravlje i obrazovanje povezani su i na druge načine, kaže Lammert: "Crnačko stanovništvo često živi na područjima s velikim  zagađenjem zraka, tamo gdje mogu kupiti manje zdravu hranu, a često se hrane i smrznutom Fast Food hranom." To je glavni razlog što su češće podložni kroničnim bolestima. Odrasli Afroamerikanci pate od dijabetesa gotovo dvostruko češće nego bijelci. Stečeni oblik tipa 2 - ima ga oko 95 posto dijabetičara - obično nastaje kao rezultat nepravilne prehrane i javlja se sve češće u neobrazovnim i siromašnim klasama.

U prosjeku lošije zdravstveno stanje se odražava i na životni vijek: prema službenim podacima Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku, zdravstveno stanje bijelaca je bolje nego kod Afroamerikanaca i prosječni životni vijek bijelaca duži je za četiri godine. U pandemiji COVID-19 - zbog slabijeg zdravlja, lošije zdravstvene zaštite ili zato što si jednostavno ne mogu priuštiti odlazak na posao – umrlo je nadprosječno više Afroamerikanaca nego bijelaca.