1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Alaaf i živio Hitler"

15. veljače 2010

Ovih se dana u Njemačkoj slavi karneval. Ova tradicija postoji još od Srednjeg vijeka. Veselje, slavlje i kostimi. No, vrijeme karnevala nije uvijek bilo veselo. U vrijeme nacizma ova je tradicija brutalno zlorabljena.

https://p.dw.com/p/M0Zb
Karneval: lutka Hitlera iz čije stražnjice viri natpis NPD
Danas se sudionici na karnevalu ismijavaju HitleruFoto: AP

Sve do Čiste srijede (Pepelnice) obožavatelji karnevala i svi znatiželjnici oblače šarene kostime i upuštaju se u slavlje. Ove su dane od Srednjeg vijeka građani "iskorištavali" kako bi se rugali nosiocima vlasti. To je ostalo i do danas.

Sve, samo ne veselo, bilo je vrijeme karnevala tijekom Hitlerove vladavine. Kelnski povjesničari upravo su istražili tradiciju karnevala tijekom nacizma i svoje studije objavili u knjizi pod nazivom "Alaaf und Heil Hitler" ("Alaaf i živio Hitler").

Nacisti su iskorištavali svaki kulturni događaj

Knjiga kelnskih povjesničara "Alaaf i živio Hitler"
Knjiga "Alaaf i živio Hitler"

Uistinu su zanimljivi i šareni kostimi i kape koji su izloženi u gradskom muzeju u Kölnu. No, iza ove nadasve vesele scene krije se priča o kojoj se prije par godina nerado pričalo, kaže historičar Marcus Leifeld iz kelnskog Gradskog muzeja. Priča o umiješanosti sudionika karnevala u propagandu nacionalsocijalizma, i to ne samo u Kölnu, središtu karnevala u Njemačkoj. Leifeld i njegov kolega dr. Carl Dietmar raspitali su se i u drugim gradovima Njemačke i došli do vrlo zanimljivih informacija.

"Posjetili smo mnoge arhive. Pročitali sve javne dokumente, na primjer o fašniku u Münchenu te smo s obzirom na širinu ove teme morali pregledati i pročitati sve ikada objavljene publikacije i doktorske radove", kaže Marcus Leifeld.

Isto kao i drugi kulturni običaji, i karneval je od strane nacista iskorištavan u svoje političke svrhe. Ideološko nametanje jednoumlja funkcioniralo je na temelju jednog principa: pronaći slike neprijatelja i javno im se rugati. Upravo je zajedničko slavlje nacistima bio povod da svoje poruke mržnje prošire među građane. U govorima, pjesmama i na kolima kolona do iznemoglosti se rugalo i vrijeđalo Židove, strance i sve one koji se nisu uklapali u taj režim.

Obješene lutke Židova

Karneval za vrijeme Hitlera
Karneval u vrijeme Hitlerove vladavineFoto: NS-Dokumentationszentrum Köln

"Nacionalsocijalisti svoju su ideologiju vrlo agresivno prezentirali putem karnevala. Onaj sloj društva koji nije bio dobrodošao, njega se jasno i glasno odstranjivalo iz slavlja. Od 1934. godine u cijelom Trećem Reichu postojala su antisemitska karnevalska kola na kojima su se prikazivale užasne scene. Najgora kola bila su ona iz 1938.: s lutkom koja je predstavljala obješenog Židova", priča Marcus Leifeld.

Domovina iznad svega, grupna solidarnost putem zajedničkog pjevanja i slavlja - upravo je to bio temelj koji je nacistima pružao "hranu" za svoje poruke mržnje.

Otpora bilo nije

Karneval za vrijeme Hitlera
Nacisti su koristili svaku priliku kako bi ocrnili ili kako bi izavali mržnju građana prema određenim osobamaFoto: NS-Dokumentationszentrum Köln

A za političke moćnike karneval je bio važan financijski faktor, koji je trebao privući turiste. Inozemstvu i inozemnim gostima nacisti su htjeli predstaviti miran njemački narod, narod koji slavi i uživa. "To se vrlo dobro može vidjeti u tadašnjim izdanjima novina. U svakom drugom članku može se pročitati: karneval je pokrenuo gospodarstvo, fašnik je stvorio radna mjesta. A tek u godinama 1934/35/36 u članke su uvedena i karnevalska kola sa svojim propagandnim porukama", riječi su Leifelda.

Sudionici karnevala i umjetnici koji se nisu uklapali u tadašnji režim bili su pod velikim pritiskom. Suprotstavljanje protiv nadasve zlobne ideologije uopće nije postojalo. "Samo u rijetkim slučajevima. To nisu bile osobe koje su toj ideologiji pružale otpor, nego sudionici karnevala koji se zapravo nisu ukalapali. Posebno je to bio slučaj u Mainzu, u kojem je karnevalski govor vrlo tradicionalno ukorijenjen. U tim se govorima vrlo jasno iskazivala kritika na zajedništvo, Göringa i sve ostale događaje tog vremena", ističe Leifeld.

Autor: Peter Kolakowski / M. Ljubičić

Odg. ur.: S. Matić