1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Američki veterani: opet kod kuće - i što sad?

Elisabeth Friedgen/Snježana Kobešćak5. svibnja 2012

Već više od jedanaest godina traje rat u Afganistanu. Tamo je do sad bilo angažirano 2,2 milijuna američkih vojnika. 360.000 povratnika iz rata zatražilo je psihološku pomoć.

https://p.dw.com/p/14phq
A US Army soldier raises fist while disembarking after returning from a year-long deployment in Iraq at Fort Benning, Georgia USA on 17 September 2010. About 2,000 soldiers from 3rd Heavy Brigade Combat Team of the 3rd Infantry Division are returning to the base over the next week. EPA/ERIK S. LESSER
Foto: picture-alliance/dpa

700.000 američkih ratnih veterana do sad je zatražilo liječničku pomoć, polovica njih zbog težih psihičkih poremećaja poput depresije i nasilnosti. Ove je brojke objavilo američko Ministarstvo za pitanja veterana. Nije poznato koliko veterana pomoć traži ili već dobiva u nevladinim organizacijama. "Postoji mogućnost da je njihov broj isto jako visok", kaže psihologinja Barbara van Dahlen iz Washingtona. Ona je prije sedam godina osnovala humanitranu organizaciju "Posveti jedan sat", koja po SAD-u angažira volontere da pomažu veteranima. Na internetskoj stranici te organizacije mogu se prijaviti psiholozi, ali i laici koji žele pomoći. Tako bivši vojnici mogu lako pronaći partnera za razgovor koji živi u njihovoj blizini. Na ovoj se stranici do sad već prijavilo 6.000 volontera.

Puno nezaposlenih veterana

Barbara Van Dahlen
Barbara Van Dahlen je na popisu stotinu najutjecajnijih ljudi na svijetuFoto: Reuters

Američki veterani zadnjih godina sve više pate od posljedica ratnih trauma, odnosno od PTSP-a. Do ovih smetnji dolazi zbog iskustava koja su doživjeli u borbama ali i zbog seksualnog napastovanja i silovanja u vojsci. Mnoge veterane su ovakve stvari pogodile u tolikoj mjeri da su završili kao beskućnici.

Barbara van Dahlen kaže da je ovu inicijativu pokrenula nakon što ju je na to potaknulo jedno pitanje njezine kćeri. "Htjela je znati zbog čega mi u tako bogatoj zemlji kao što je naša imamo tako puno veterana-beskućnika", kaže ova psihologinja. Službene statistike pokazuju da je 150.000 američkih ratnih veterana bez stalnog mjesta boravka. Prema pisanju lista USA Today, 13.000 beskućnika registriranih 2010. u SAD-u je sudjelovalo u vojnim operacijama u Iraku ili u Afganistanu. Oko 12 posto svih američkih veterana koji su bili u vojnoj službi od 2001. godine do danas je nezaposleno.

Nepoznat je broj onih koji će ostati traumatizirani zauvijek. Pretpostavlja se da većina vojnika pati od psihičkih poremećaja jer su njihove postrojbe bile uključene u borbe. "Mislila sam da se danas, uz pomoć novih medija, za njih ipak nešto može učiniti", kaže Barbara van Dahnen. I ona je sam rasla kao dijete veterana iz Drugog svjetskog rata, a doživjela je i kako su reagirali bivši vojnici koji su bili u borbama u Vijetnamu. Nju je Time Magazine nedavno uvrstio u popis 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.

Državne ustanove se popravljaju

Veteran-beskućnik Kevin Lowe odmara se u kampu jedne evangeličke dobrotvorne organizacije
Veteran-beskućnik Kevin Lowe odmara se u kampu jedne evangeličke dobrotvorne organizacijeFoto: AP

Iako mnogi američki veterani pate od teških psihičkih problema, u SAD-u, baš kao i u mnogim europskim zemljama, nema nekog organiziranog programa za povratnike iz ratnih operacija. Pomoć se može dobiti samo u pojedinačnim slučajevima i uz posebno odobrenje. Bivši vojnici mogu zatražiti pomoć i terapiju kod nadležnog ministarstva. No moraju dokazati da je njihova bolest povezana s njihovom službom u ratnim područjima. U tom je slučaju liječenje prvih pet godina besplatno. Uz to, oni se mogu obratiti za savjet jednom od 288 posebnih centara za ratne veterane, zajedno sa svojim obiteljima. Ali sve su češća izvješća o tomu kako se na psihoterapije mora čekati mjesecima. A to kod osoba sklonih samoubojstvu može biti fatalno.

Prema jednom istraživanju, opasnost od samoubojstva kod ratnih veterana je tri puta veća nego kod ostatka populacije. Vojska je u međuvremenu pokrenula programe obuke kako spriječiti posttraumatske probleme, kaže van Dahlen. No to je sve još daleko od idealne situacije.

Podijeljena gledišta

Predsjednik Obama 2006. dodjeljuje orden Salvatoreu Giunti, prvom živućem veteranu ratova u Iraku i Afganistanu koji je dobio ovo odličje
Predsjednik Obama 2006. dodjeljuje orden Salvatoreu Giunti, prvom živućem veteranu ratova u Iraku i Afganistanu koji je dobio ovo odličjeFoto: AP

Kako na veterane gleda američko društvo? Mnogi američki građani znaju vrlo malo o životu veterana. "Oni uživaju vrlo velik ugled ali ne vjerujem da im to posebno pomaže. Među građanima često vlada pogrešno uvjerenje o tomu što znači biti vojnik. O tomu, zbog čega idu u vojsku, iz kakvih obitelji dolaze i što se s njima zbiva kad se vrate", objašnjava van Dahlen.

S jedne strane, mediji podržavaju predodžbu da vojsku treba poštivati i treba joj biti zahvalan. S druge strane, mnogi američki građani kritički gledaju na to što se zbiva na bojišnicama na kojima se bore američki vojnici. Prema anketama, 60 posto građana je protiv ratova u Afganistanu i Iraku i pri tomu ni vojska ne dobiva pozitivne ocjene.

Ni jedno ni drugo stajalište ne pomaže puno veteranima. Mnogi bivši vojnici danas su slomljeni ljudi koji će još dugo ostati traumatizirani, mnogi do kraja života.