1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Americko - Europski spor oko celika

13. studenoga 2003
https://p.dw.com/p/9ZTZ
Talište celika - odnosno željeza je 1535 stupnjeva celzijusa - i americko-europski gospodarski odnosi nisu daleko od te temperature. Tocku usijanja postigli su još kada je Washington uveo zaštitne carine na inozemni celik a od onda se temperatura penje. I Europa i Azija; osobito Japan - sjetimo se, automobili su još uvijek od celika - uložili su žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i ona je i u drugoj instanci presudila: Washington je prekršio pravila ove organizacije.
Iako je Svjetska trgovinska organizacija dva golema trgovinska bloka - Eurpsku uniju i i Sjedinjene Države pozvala da ostanu hladne glave te da razborito riješe spor, iz Bruxellesa je vec najavljeno da bi vec od 6. prosinca Europska unija mogla uvesti kaznene carine za americku robu - i to ne samo na proizvode iz željeza, vec i na sok od narance, suncane naocale, motorne camce ili fotokopirne uredaje. Sve to bi, ako ima naljepnicu Made in USA moglo biti skuplje i do trideset posto. Europska unija i ostalih sedam država koji su uložili žalbu kod WTO-a imaju na to pravo. Kazneni bonus Europljana zbog americkih zaštitnih carina na celik, koje je Bushova administracija uvela prije godinu i pol dana iznosi cak cetiri milijarde dolara, medutim za sada Bruxelles govori o sankcijama u visini od dvije milijarde - i to ako Sjedinjene Države nešto ne promijene i napokon prestanu kršiti medunarodno trgovinsko pravo. Jednako tako namjeravaju postupiti i Norveška, Japan, Kina i Južna Koreja.
Odluka WTO-a u Washingtonu je, naravno naišla na otpor. Glasnogovornik Bijele kuce, Scott McClellan je izjavio kako se SAD ne slaže s presudom, jer carine na celik uvedene su kako bi se zaštitila americka celicna industrija - i time ostaje kod stajališta koja su dovela do tog poteza. Opunomocenik americke vlade za trgovinu Robert Zoellick u ožujku 2002. godine je izjavio da ce odluka koju je predsjednik donio pomoci americkoj celicnoj industriji i njezinim radnicima da ponovno stanu na noge.

Medutim, Amerikanci su zapravo ljuti na Europljane - i to ne samo zbog njihovih subvencija za celicane. Europska je unija naime prakticno još uvijek zabranjena zona za uvoz genetski manipulirane hrane - što posebno pogada americke proizvodace. Bushovi apeli globalne konotacije ostaju bez odjeka:

"U ime kontinenta kojemu prijeti glad apeliram na europske vlade da se prekinu suprotstavljati biotehnologiji."

No od sada su na snazi nova pravila u Europskoj uniji - Povjerenstvo ce pocetkom prosinca prvi puta nakon pet godina - nakon prethodne vrlo stroge provjere odluciti hoce li dopustiti prodaju genetski manipuliranog kukuruza tvrtke Syngenta. ali tada ce proizvod morati biti tocno oznacen, s navedenim podrijetlom genetski promijenjene hrane. istice glasnogovornica povjerenstva Beate Gminder

Potrošac ima slobodu izbora. Prva genetski promijenjena hrana u trgovine na podrucju Europske unije mogla bi doci u travnju sljedece godine.