Atomizacija parlamenta u Srbiji

Srbiju možda očekuje smanjenje izbornog praga za ulazak u parlament. Kako piše beogradski dnevni list „Politika“, pozivajući se na izvore u vrhu vlasti, cenzus bi se sa sadašnjih pet posto smanjio na tri posto – navodno već za parlamentarne izbore koji se održavaju krajem travnja ili početkom svibnja.

Računica pokazuje kako bi, na tri milijuna birača koji bi izašli na glasovanje, za ulazak u parlament bilo dovoljno svega 90.000 glasova, umjesto sadašnjih 150.000.

Najavu još nitko iz Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) nije demantirao te ona nailazi na brojne kritike. S jedne strane jer se izborni zakoni u principu ne mijenjaju pred same izbore. A s druge, jer se očekuje lakši ulazak raznih instant-stranaka u Skupštinu.

Ipak, smanjenje izbornog praga smanjilo bi i broj prosutih glasova, onih koji ostaju ispod cenzusa, a to bi najviše mandata oduzelo upravo najjačoj partiji. Naime, u Srbiji se primjenjuje takozvani D'Hondtov sustav prema kojem se, pri dodijeli zastupničkih mandata, glasovi ostali ispod cenzusa proporcionalno dijele onima koji su prešli cenzus.

Loše i za srpske standarde

Dušan Spasojević, docent na Fakultetu političkih nauka, poziva na oprez. On smatra da su napisi u tisku samo probni baloni vlasti ne bi li opipali reakciju javnosti. Ukoliko se najava ipak sprovede, to bi značilo da vlast ignorira sve što se od ljetos dešavalo: dijalog vlasti i dijela opozicije o izbornim uvjetima uz posredovanje predstavnika Europske unije.

„Mislim da bi bilo zastrašujuće, čak i za naše standarde, da se tri mjeseca pred izbore mijenja izborni zakon“, kaže Spasojević za DW. „Stoga i ovu najavu više vidim kao provokaciju opozicije koja je najavila bojkot.“

Nije praksa u demokratskim zemljama da se izborni zakon mijenja u izbornoj godini, ističe za DW politolog Mladen Mrdalj iz Međunarodnog centra za studije uprave Beograd i Internacionalnog Burch sveučilišta u Sarajevu.

„Pošto Srbija nije demokratska zemlja, onda nas ništa ne može iznenaditi. Taj potez ima dvostruki strateški interes – uplašiti opoziciju koja najavljuje bojkot i među njima izazvati još veće sukobe. A drugi dio je prijetnja da u Skupštinu uđu neke druge manje stranke čime će bojkot sasvim izgubiti smisao", ocjenjuje Mrdalj.

Opozicioni Savez za Srbiju, koji okuplja stranke od lijevog centra do desnice, odavno je najavio da će bojkotirati izbore. U bojkotu će učestvovati još neke stranke, ali se neke i premišljaju – poput Pokreta slobodnih građana koji predvodi poznati glumac Sergej Trifunović ili nove stranke ljevice koja je u nastajanju, a čije je najpoznatije lice sociolog Jovo Bakić, oštar kritičar vlasti.

Kontrolirana oporba – naprijed!

No kritičari su već primijetili da bi smanjenjem cenzusa Vučićeva vlast omogućila ulazak u parlament takozvanoj kontroliranoj oporbi. Procjenjuje se da bi spuštanjem cenzusa mjesto u parlamentu mogli pronaći i SPAS bivšeg najboljeg svjetskog vaterpolista Aleksandra Šapića, Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja, ili notorna Srpska desnica Miše Vacića.

„SNS funkcionira kao piramidalna hijerarhija paravojnog karaktera i stoga se pojedinim lokalnim povjerenicima može narediti da odrede tko će na tom području glasati za te manje strančice“, kaže Mrdalj. „Spuštanje cenzusa bi bilo makijavelistički potez zbog kojeg se bojkotirajuća opozicija našla u nebranom grožđu, jer se ponovo našla nekoliko koraka iza vladajuće stranke“, primjećuje naš sugovornik.

Kao pozitivna strana smanjenja cenzusa navodi se da će se na taj način u politički život uključiti više stranaka i pokreta – u prijevodu, svaki dio građanstva bi imao svoje predstavnike u Narodnoj skupštini.

Prema riječima Mladena Mrdalja, efekti bojkota bi se umanjili jer bi sa više partija skupština postala šarenija: „Ne bi se toliko vidjela dominacija Srpske napredne stranke. Dodatno, ulazak nekih ekstremističkih grupacija učinio bi da SNS djeluje umivenije, europskije ili demokratskije. Pored jednog Vacića ili Šešelja, glasnogovornici režima izgledaju kao europski političari“, napominje Mrdalj.

Parlament već dovoljno šaren

Skupština Srbije je već dovoljno šarena, misli Dušan Spasojević, i izborni sustav već pruža dovoljno šansi malim strankama. Naime, niz malih stranaka koje jedva da bi skrpile i jedan posto glasova, već sada ulazi u parlament tako što ide u predizborne koalicije s većim strankama. „Stoga bi trebalo ići u drugome pravcu, ka povećanju cenzusa za koalicije i poticajima da se stvari ukrupne kako bi imali stabilniji stranački sustav“, kaže Spasojević.

Docent na FPN smatra da smanjenje cenzusa ne bi umanjilo efekt bojkota jer „bojkot po sebi ima političku snagu. Ova mjera bi samo ojačala bojkot, jer bi izazvala bijes i kod onih koji možda razmišljaju o izlaženju na izbore. Bojkot će delegitimirati izbore i to ne možete promijeniti sastavom parlamenta."