Austrija naklonjena Balkanu

Austrija je preuzela 1. siječnja predsjedništvo Europskom Unijom, a u šest mjeseci predsjedanja Europskim Vijećem jedan od prioriteta je forsiranje približavanja zemalja jugoistočne Europe.

Kada austrijski kancelar Wolfgang Schussel pogleda kroz prozor svojeg ureda tada pred sobom vidi Bečki Hofburg iz kojega su nekada Habsburgovci vladali velikim dijelovima srednje i istočne Europe.

Schussel sada namjerava nastaviti na povjesnim i zemljopisnim povezanostima. Tijekom predsjedništva Europskom Unijom kojeg je Austrija preuzela od Velike Britanije jedno težište predstavljaju pregovori sa zemljama jugoistočne Europe.

Upravo u razdoblje austrijskog predsjedništva Europska će Unija donijeti konačnu odluku o tome da li će Bugarska i Rumunjska pristupiti 2007. ili tek 2008. godine. Osim toga u prvoj polovici 2006. godine otvoriti će se i prva poglavlja pregovora s Hrvatskom i najvjerojatnije i s Turskom.

Austrijska prevladavajuća linija

Austrijsko predsjedništvo 1. siječnja započelo je u prekrasnoj atmosferi novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije koje je uživo prenosilo 50 zemalja. Kancelar Schussel je na koncert pozvao ne samo kancelarku Angelu Merkel i potpredsjednika Europske komisije Guntera Verheugena, već i slovenskog premijera Janeza Janšu. Nakon koncerta Schussel i Merkel razgovarali su o važnim temama austrijskog predsjedništva. Austrijska linija vlade je učiniti sve kako bi se ubrzao prijam zemalja zapadnog Balkana, a s ulaskom Turske u Europsku Uniju odugovlačiti još je duže moguće. Kandidatska zemlja Makedonija i njezin premijer Vlado Bučkovski preporučuju se Austriji riječima: “Znamo da u Beču imamo prave prijatelje”.

Osim Makedonije koja je nakon Hrvatske druga zemlja s kandidatskim statusom u regiji, Europska Unija je ukazala na mogućnosti otvaranja budućih pregovora i s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom te Srbijom i Crnom Gorom. Krajem prošle godine BiH je otvorila pregovore o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a isto je u listopadu prošle godine učinila i Srbija i Crna Gora. Pregovori o SSP-u s Albanijom trebali bi biti zaključeni u porvoj polovici ove godine.

Francuska traži temeljnu raspravu

Nekoliko zapadnoeuropskih zemalja upozoravaju da nakon francuskog i nizozemskog odbijanja europskog ustava nije preporučljivo brzo nastavljanje proširenja. Prije svega Francuska traži temeljnu raspravu prije nego što Europska Unija krene u novi krug proširenja. Austrijski kancelar Schussel smatra da prijamu zemalja zapadnog Balkana u EU nema alternative. Schussel je uvjeren da Balkan “sto posto pripada Europi”. Bez pristupnih pregovora “nikada se neće ostvariti stabilnost i trajan mir na tim područjima”. Koliko je stanje na Balkanu još uvijek napeto pokazuje i odluka ovoga proljeća o tome kada će Europskoj Uniji pristupiti Bugarska i Rumunjska. Obje zemlje još uvijek ne ispunjavaju uvjete i pokazuju velike nedostatke na prodručju pravosuđa kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ipak, Schussel je nedavno na austrijskoj televiziji naglasio kako će se “prijam Bugarske i Rumunjske dogoditi ili 2007. ili 2008., ali nikako kasnije”. Nadajmo se da nije pogrješio što nije pričekao rezultate istrage o navodnim CIA-inim zatvorima u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Gospodarski interes Austrije na Balkanu

Naravno da austrijsko zalaganje i angažman za idući krug proširenja u kojem bi se nalazile zemlje zapadnog Balkana, ima i svoje gospodarske razloge. Austrija je u većini zemalja jugoistočne Europe največi investitor. Nedavno je Bečka Erste Banka za 3,75 milijardi eura otkupila većinski udio u vodećoj rumunjskoj banci Banca Comerciala Romana. Prije toga austrijska Raiffeisenbanka preuzimanjem Aval Banke u Ukrajini postala vodeća banka u toj zemlji. Telekom Austria za 1,6 milijardi eura kupio je vodeću kompaniju mobilne telefonije u Bugarskoj. Daljnji planovi na tom području su u BiH te Srbiji i Crnoj Gori. Austrijska naftna kompanija OMV nakon nekoliko uspješnih poslova postala je najveća naftna kompanija u srednjoj i istočnoj Europi.

Iz Bečkog instituta za gospodarska istraživanja procjenjuje se da oko pola posto austrijskog gospodarskog rasta proizlazi iz angažmana u istočnoj Europi. Brojke pokazuju da su upravo ona poduzeća koja su uložila na istoku ostvarila povećanje i u Austriji. Valja napomenuti da upravo iz Beča i Austrije gdje oko 300 stranih velikih kompanija ima svoje sjedište, primjerice Coca-Cola, Degussa, Henkel, Siemens i Rewe, ostvaruju svoj business u istočnoj i jugoistočnoj Europi.