Baščanska staza glagoljice

Baščanska staza glagoljice otvorena je 2009. godine kao spomenik glagoljičnom pismu i starohrvatskom jeziku. Izlošci su nastali na tri kiparske kolonije pod vodstvom akademskog kipara Ljube de Karine koji je isklesao četiri najveće skulpture. Ostale je izradilo 15 studenata iz Rijeke, Osijeka, Splita, Ljubljane, Graza i Praga.

Isklesana 1100. godine od školjkastog vapnenaca, prvi je dokument hrvatske državnosti. Otkrivena je 1851. godine. Čuva se u predvorju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Vjerna replika postavljena je u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru gdje je nekada izvorno stajala.

Na vidikovcu Treskavac s kojeg pogled seže do mora i Velebita, mjesta gdje je postavljena prva skulptura, posjetitelje čeka Branka Polonijo iz Društva za kulturu, tradiciju i ekologiju Sinjali koje je osmislilo i realiziralo projekt Baščanske staze glagoljice.

Svako slovo-skulptura posvećeno je jednom gradu-pokrovitelju. U vodiču je pored fotografija svake skulpture prazan list za šafriranje slova s pripadajućih pločica. Tko skupi otiske svih slova dobije diplomu. Nema pravila kako obilaziti stazu, svatko bira svoj tempo i način.

Staza vodi krivudavim kamenim uličicama i brojim prirodnim ljepotama. Skulpture su raspoređene i smještene na važnijim lokalitetima. Prva u nizu, posvećena slovu A, rad je Ljube de Karine. Visoka je 6,10 metara i teška 17 tona. Najveći je kameni monolit u Hrvatskoj.

Među prvima je postavljena skulptura glagoljičnog slova B, posvećena Baški. Izvedena je tehnikom proboja u kamenu, visoka je pet metara, a teška 14 tona. Baščanski kraj bio je naseljen i u prapovijesno doba. Danas u Baški živi 1.600 stanovnika, a tijekom ljetnih mjeseci više od 15 tisuća.

Skulptura glagoljičkog slova Š autora Roke Idžojtića posvećena je Šibeniku i postavljena na mjesto s kojeg se vide Baška, Velebit, otok Prvić i put prema najljepšim uvalama, smještenima u Veloj i Maloj luci. Tamo se nalazi arheološko nalazište i bizantska utvrda iz 6. stoljeća, jedna od većih na Jadranu.

Slovo P autorice Nine Hrelja posvećeno je Pragu. Smješteno je blizu mjesta gdje nekad bilo korito Male rike. Tu se nalazio mlin Zablaće. U blizini je 1909. sagrađen paviljon „Češka kupališna restauracija“ u kojoj je prvim turistima iz Češke pružana usluga hrane i pića.

Rad Ljube de Karine, skulptura glagoljičkog slova L, posvećena je zaštitnici vida i simbolu svjetlosti, Sv. Luciji i Primorsko-goranskoj županiji. Visoka je 4,45 metara i teška 20 tona. Postavljena je kao gromača, prastara tehnika suhozida, bez vezivnog materijala.

Skulptura glagoljskog slova ot autorice Irene Karnikove posvećena je Karlovcu. Nalazi se na raskrižju obilježenih šetnica koje vode na vrhove Baga gdje se može doživjeti sva ljepota krša i uživati u prekasnim vidicima na otoke Prvić, Grgur, Goli, Rab i Cres.

Skulptura glagoljičnog slova O, autorice Marine Krstačić, smještena je između dva sakralna objekta posvećena sv. Nikoli, zaštitniku ribara i pomoraca. To su kapelica u malteškom stilu i ranokršćanska bazilika iz 5. stoljeća u kojoj su pronađeni ostaci iz rimskog doba. Skulptura je posvećena Osijeku.

Skulptura slova V posvećena je Varaždinu. Na njoj je mentor Ljubo de Karina studentima pokazivao kako se dobiva bitka s tvrdim krčkim kamenom. Nalazi se na početku Vele plaže, jedne od najljepših na Jadranu. Bočno je usmjerena prema Prviću i Senjskim vratima. Djeluje kao okamenjeni val.

U novijem dijelu Baške, naselju Zarok postavljena je skulptura glagoljičnog slova Z autora Jure Markote, posvećena Zadru. Tu se nalaze nakupine vapnenačkog pijeska koje sadržavaju minerale kalcita. Zbog jake posolice koju donosi senjska bura s Velebita, na pijesku raste nekoliko rijetkih biljnih vrsta.

Skulptura posvećena Krku, rad Brune Velčića, sadrži dva glagoljična slova - K i D koja upotpunjena točkama predstavlja i brojku 45. Smještena u neposrednoj blizini 45°geografske širine i 45 paralele što bi značilo u pojasu ugodne mediteranske klime s toplim ljetima i blagim zimama.

Poštujući značajke Bašćanske ploče staza završava kružnicom – grčkim slovom omega. Skulptura veličine 280x280 cm postavljena na obnovljenoj Staroj rivi iz 1857. godine, a posvećena je Dubrovniku. Ljubo de Karina u istarskom je kamenu isklesao i imena vjetrova koji najčešće pušu u Baškoj.