1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Modestadt Berlin

18. siječnja 2012

Neslužbeno su Berlinčani uvijek diktirali modni tempo ostatku zemlje, ali sada je i službeni "modni pogon" u glavnom gradu Njemačke ponovno onako jak kako je bio nekada.

https://p.dw.com/p/13lHA
Model Karolina Kurkova na jednom plakatu u Berlinu
Berlin - grad modeFoto: picture alliance / dpa

Često se govori o "duhu" nekoga grada. Kako on izgleda, obično je teško opisati, ali onaj berlinski iz prošlih stoljeća koji je bio modno osviješten desetljećima je spavao. Sada je ponovno budan i - živahan. U prošlom desetljeću se redovito budio u siječnju i srpnju - kada je održavan tjedan mode. Ove godine je od 18. do 21. siječnja Fashionweek na programu po deseti put. Ta dobro posjećena modna manifestacija se sastoji od pet pojedinačnih sajmova. U središtu pozornosti je "Mercedes Benz Fashion Week", u jednom dugom šatoru postavljenom kod Brandenburških vrata. Tu će biti predstavljene kolekcije poznatih dizajnera na klasičnom catwalku - kao u New Yorku, Milanu, Parizu i Londonu.

Nestaju granice između Haute Couturea i Streetweara

Moda sa sajma "Bread & Butter"
Moda sa sajma "Bread & Butter"Foto: Bread&Butter

Na sajmu "Bread & Butter" sve se vrti oko sportskije, ulične odjeće što je sve važniji segment mode, upravo za Berlin. Granice između ova dva segmenta - Haute Couturea i Streetweara - sve su propusnije i mekše, nedavno je u jednom intervjuu izjavio modni car Michael Michalsky dodavši da su one važnije ljudima iz branše nego klijenteli koja kupuje odjeću.


Za klijentelu koja voli luksuz zadužen je na berlinskom tjednu mode sajam "Premium". "Seek" se pak obraća mlađoj publici, kao i "Bright" na kojem se sve vrti oko Streetweara i mode za skejtere.


"VisitBerlin", udruga za turizam i marketing u Berlinu, računa s dodatnih 200.000 "modnih" turista tijekom Fashionweeka koji će u berlinskim hotelima, restoranima i muzejima ostaviti 100 milijuna eura. "Nisu važni samo gospodarski efekti", upućuje Christian Tänzler, glasnogovornik udruge, "već i poboljšanje imidža grada". Prije deset godina je, podsjeća on, bilo još nezamislivo da bi Berlin mogao biti percipiran kao važni modni centar. No, to se promijenilo. Danas je interes za Berlin u svijetu mode ogroman, a Tänzler zna i zašto: "U glavnom gradu Njemačke može se naći jedinstvena mješavina mode i avangarde."

Ovako je sve počelo...

Modna revija na berlinskom Ku'dammu 1925. godine
Modna revija na berlinskom Ku'dammu 1925. godineFoto: picture-alliance/akg-images

Avangardnija je modna scena u Berlinu bila uvijek nego u drugim dijelovima Europe: 1837. godine su u prosperitetnom pruskom gradu na rijeci Spree po prvi put proizvedene velike količine odjeće u standardiziranim veličinama - za anonimnu publiku, a ne po individualnoj narudžbi. To je bio trenutak rođenja svjetske industrijske mode i izazvao je pravo ludilo za modom u tom gradu. Moda iz Berlina postala je zaštitni znak kvalitete - "Berlinski kaput" je tako postao svjetski slavan.


U 60-im godinama 19. stoljeća su prvi put "gospođice" počele prezentirati nove kreacije. 1902. godine se održala prva službena modna revija, nešto kasnije se počeo održavati i prvi tjedan mode pod nazivom "Proputovanje". Početkom 20. stoljeća je krenuo i modni biznis - u oštroj konkurenciji s Parizom. Do početka Drugog svjetskog rata Berlin je postao vodeći centar mode i uspješno se prodavao kao "Grad mode".

Podijeljeni grad

Moda Heinza Oestergaarda iz 60-etih godina 20. st.
Moda Heinza Oestergaarda iz 60-etih godina 20. st.Foto: picture-alliance/akg-images

Modna industrija kojom je dominirala židovska zajednica u Drugom svjetskom ratu je gotovo potpuno izbrisana. Jedini modni centar u gradu koji je bio preživio je ostao u dijelu grada pod sovjetskom okupacijom. No, branša se unatoč svemu tome počela brzo oporavljati.


Već 50-ih godina prošlog stoljeća je Berlin postao najvažniji njemački centar mode. Dizajneri poput Heinza Oestergaarda su počeli kreirati modu na svjetskom nivou. Onda je, međutim, došao novi udarac - podjela grada 1961. godine. Industrija je, naime, time izgubila jeftine krojačice iz istočnog Berlina, a i mnoge su firme napustile grad na prvoj liniji bojišnice Hladnog rata. Berlin je kao grad mode bio mrtav.

Istočnoberlinska avangarda

Modna kreacija u bijelom
Za Berlin je specifična mješavina mode i umjetnostiFoto: dapd

U četvrtima poput Prenzlauer Berga, Mitte i Friedrichshaina počeli su se 80-ih godina prošlog stoljeća osnivati modni teatri u kojima je predstavljana moda iz vlastitih radionica u otkačenim šouima. Oni su se zvali "Svaštara", "Duh vremena", "CCD". S njima je počelo eksperimentalno kombiniranje umjetnosti i mode koja i danas obilježava tipično berlinski modni stil.


Nakon pada zida u 90-im godinama prošlog stoljeća u Berlin - koji je postao in - počeli su dolaziti dizajneri iz cijele Njemačke, pa i Europe. Radili su u jeftinim ateljeima berlinskih stražnjih dvorišta, šivali tehno-majice, izrađivali svoje prve kolekcije i privlačili na sebe pozornost javnosti.


2003. je konačno i sajam "Bread & Butter" iz Kölna preselio u Berlin - to je bio važan korak u ponovnom etabliranju Berlina kao grada mode. Četiri godine kasnije je krenuo i "Mercedes Benz Fashion Week" koji je u metropolu na Spreeu doveo glamur, zvijezde i velike firme.

Berlin je jednostavno - cool

Michael Michalsky
Michael MichalskyFoto: 2011 Getty Images

Da je Berlin ponovno postao modni centar pokazuje i činjenica da on ima najviše butika i modnih trgovina od svih gradova u Njemačkoj. Fashionweek je najveći modni sajam u zemlji. Promet koji se ostvaruje u branši je međutim još uvijek manji nego onaj koji se ostvaruje u Münchenu. Taj podatak je rezultat demografske strukture grada - berlinskom scenom dominiraju mladi ljudi koji često pripadaju alternativi, a ne "šminkeri" s dubokim džepom kao u Münchenu. No, to ni u kojem slučaju ne znači da su Berlinčani manje modno osviješteni. "Nije moda kad se neka praznoglava šminkerica prešetava u nekakvoj skupoj haljini", kaže posprdno poznati kreator Michael Michalsky i zaključuje: "Berlin je stvaran, a sve što je stvarno je cool."

Autori: Kay-Alexander Scholz/Dunja Dragojević
Odg. urednik: Anto Janković