Ruske igre s plinom i njemački strah od zime

Plin i dalje ne teče Sjevernim tokom 1 koji direktno spaja Rusiju i Njemačku. Prema priopćenju Gazproma, u čije se razloge u Njemačkoj otvoreno sumnja, razlog je curenje nafte u jednom kompresoru za plin.

Objavljene su doduše fotografije koje bi trebale ilustrirati problem u kompresorskoj stanci Portovaja kod Sankt Peterburga. „Transport plina kroz Sjeverni tok 1 bit će potpuno obustavljen do otklanjanja nedostataka“, priopćeno je iz Gazproma u petak, pri čemu se koncern poziva na odluku ruske nadzorne institucije.

No za riječ su se odmah javili iz Siemensa, njemačke firme koja pravi turbine i komponente za ovaj plinovod. „Takva dijagnoza“, kažu iz Seimensa, misleći na curenje u kompresoru, „ne predstavlja tehnički razlog za obustavu rada.“ Oni ukazuju da u Portovaji ima dovoljno drugih turbina te da plin ka Njemačkoj može teči nesmetano.

U Berlinu gotovo otvoreno kažu da je u pitanju političko zavrtanje ventila pod lošim izgovorima.

U međuvremenu je Gazprom najavio da će malo povećati transport plina preko plinovoda koji prolaze kroz Ukrajinu.

Postepeno zavrtanje ventila

Do sredine lipnja Gazprom je još isporučivao količine koje su koristile otprilike tri četvrtine maksimalnog kapaciteta plinovoda. To je potom naglo smanjeno na tridesetak posto, a onda – poslije redovnog godišnjeg održavanja u srpnju – na svega petnaestak posto.

Sada gas više uopšte ne teče, i ne zna se da li će opet i kada.

Uprkos „nepouzdanosti Rusije“, Njemačka će imati sigurnu opskrbu, rekla je jedna glasogovornica Ministarstva ekonomije u Berlinu i dodala da se nastavljaju mjere za jačanje nezavisnosti od ruskih energenata. „Zbog toga smo sada u bitno boljem položaju nego prije nekoliko mjeseci“, rekla je ona.

Slično je na Twitteru napisao Klaus Müller, šef njemačke Agencije za mreže zadužene za energetiku. „S obzirom na odluku da se do daljnjeg ne isporučuje plin kroz Sjeverni tok 1, na značaju dobijaju LNG terminali, stanje u skladištima plina i potreba da se značajno štedi.“

„Dobro da je Njemačka u međuvremenu bolje pripremljena, sada je na ispitu svatko od nas“, dodao je Müller, misleći na preporuke da se štede energenti.

Prije rata u Ukrajini je Njemačka preko polovine svojih potreba za plinom pokrivala uvozom iz Rusije.

U ponedeljak (29. kolovoz) je iz te zemlje stiglo svega 348 gigavat-sati plina, dok se iz Norveške, Nizozemske i Belgije dnevno uveze 2.900 gigavat-sati.

Njemačka skladišta su popunjena s 84,3 posto, što znači da je faktički već ispunjena zakonska obveza da do listopada popunjenost bude najmanje 85 posto. U studenom bi popunjenost trebala biti 95 posto.

Paket štednje

No za relativno mirnu zimu – premda s paprenim cenama posebno za one koji se griju na plin – potrebne su i uštede.

Od početka rujna je na snazi paket mjera koji pogađa prije svega javne i administrativne zgrade. Tamo je minimalna dopuštena temperatura u kancelarijama sada 19 umesto 20 stupnjeva, u gradskim bazenima ili sportskim dvoranama nema više tople vode za tuširanje. Spomenici, trgovi i zgrade neće više biti osvijetljeni radi estetike.

Neke mjere pogađaju i privatnike. Tako butici i prodavnice neće smjeti držati otvorena vrata svo vrijeme, svjetleće reklame se gase u 22h, a zabranjeno je grijanje privatnih bazena.

No i ministar ekonomije i energetike Robert Habeck (Zeleni) kaže da te mjere znače svega 2-2,5% uštede i da su više simbolične.

„Nalazimo se u ekstremno ozbiljnoj situaciji“, kaže Anne-Sophie Corbeau iz Centra za globalnu i energetsku politiku na Sveučilištu Columbia. „Ljudi moraju shvatiti da je ovo ekonomski rat i tako se ponašati, umjesto što malodušno pokušavamo da ponešto malo promijenimo.“

Vrijeme je, smatra ona, da „političari budu krajnje otvoreni prema građanima“ i kažu da je potrošnju plina potrebno drastično smanjiti. „Umjesto toga, oni putuju svijetom i traže dodatne zalihe plina. Ne fokusiraju se dovoljno na smanjenje potražnju“, dodaje Corbeau za DW.

Skupi topli stanovi

U Njemačkoj opada podrška za sankcije protiv Rusije ukoliko to dovodi do viših cijena posebno energenata. Doduše, i pod tim uvjetima tijesna većina (53 posto) i dalje podržava sankcije, pokazalo je istraživanje Deutschlandtrend.

No, građani vape za pomoći države u ovoj krizi, posebno pošto je istekao tromjesečni popust na gorivo i jeftina cijena gradskog i prigradskog prijevoza.

Potrošači već dobijaju dva do tri puta uvećane račune za plin, a na sve to od listopada dolazi i „doplata“ kojom država namjerava pomoći velikim obavljačima plina. Prema procjenama, prosječno domaćinstvo koje se grije na plin će samo na konto te doplate godišnje trošiti oko 500 eura više.

S druge strane, svaki poreski obveznik bi s idućom plaćom trebalo da dobije jednokratnih 300 eura državne pomoći zbog energetske situacije. Mnogi se boje da će to biti samo kap na vruć kamen.

nr (dpa, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu