Berlinska konferencija o vodama jugoistočne Europe

To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih njemačka vlada podupire razne ekološke projekte. U Berlinu su od ponedjeljka do jučer stručnjaci iz regije razmijenili iskustva i pokušali pronaći nove mogućnosti korištenja zajedničkih voda. Poznata je, primjerice, činjenica da je vodeni transport zbog niskih troškova itekako interesantan gospodarstvenicima.

Povjerenstvo za Savu

Prije više od četiri godine, 28. studenog 2001. u Sarajevu je potpisano pismo namjere, kojim je regulirano zajedničko korištenje, regulacija i zaštita 940 kilometara dugog riječnog toka Save, nekoć najduže jugoslavenske rijeke. Rijeke koja od svog izvora u Sloveniji pa do ušća u Dunav u Beogradu prelazi preko teritorija čak četiri samostalne države. Te 2001. u prisutnosti njemačkog koordinatora Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu, Bode Hombacha, prvi i glavni cilj sporazuma bilo je konačno osposobljavanje Save za korištenje. Početkom iduće godine konačno će s radom početi i povjerenstvo za zaštitu Save, kako najavljuje Nikola Marjanović iz srpsko-crnogorskog ministarstva za vodoprivredu: «U prvoj fazi će centar biti u Zagrebu, glavni tajnik je iz Srbije i Crne Gore, brigu oko dokumenata vodi Slovenac, a predsjednik komisije je iz Bosne i Hercegovine. Svake tri-četiri godine će se rotirati nadležnosti svake pojedine zemlje.»

Veliki njemački angažman

Povjerenstvo za zaštitu Save je samo jedan od puno projekata koje na jugoistoku Europe financira njemačka vlada. Fritz Holzwarth iz saveznog ministarstva za zaštitu okoliša kaže kako se kod tog projekta radi prvenstveno o mnogostrukom korištenju rijeke Save kao energetskog izvora, vodene prometnice i vode kao poljoprivrednog resursa. A to znači: «...da se jedna vrsta korištenja ne odvija na račun druge, i da se pri svakoj vrsti korištenja moraju uvažiti i ekološki aspekti. Mi u tom procesu pomažemo savjetima i iskustvom koje smo stekli s njemačkim rijekama, primjerice s Dunavom.»

Dunav kao uzor

Komisija za zaštitu Dunava je utemeljena 29. lipnja 1994. 13 zemalja, kroz koje protječe ta rijeka, počevši od Njemačke pa do ušća u Rumunjskoj zajedničkim snagama Dunav štiti i održava ga čistim. Kao bivši voditelj tog povjerenstva, Fritz Holzwarth se mogao uvjeriti da u regiji ne nedostaje stručnjaka za pitanja vezana uz vode: «Ono što nedostaje su managerske sposobnosti s kojima bi se znanje, koje je već prisutno, moglo upotrijebiti da nešto i profuncionira.»

Donatori pružaju podršku

Cilj trodnevne konferencije u Berlinu, na kojoj je sudjelovalo preko 60 vodoprivrednih stručnjaka iz 11 zemalja s jugoistoka Europe, bila je upravo bolja razmjena znanja po pitanju bilaterlane i multilateralne suradnje. Primjerice kako naći financijska sredstva za zajedničke projekte. Albanija, koja s Grčkom i Makedonijom uspješno surađuje na projektu vezanom uz Prespansko jezero, može iskoristiti svoja pozitivna iskustva i na sjeveru zemlje, na projektu «Skadarsko jezero» na kojem surađuje s Crnom Gorom, priča Alma Bako iz albanskog ministarstva za zaštitu okoliša: «Mi smo kao zemlja uspijeli identificirati ključne probleme. Dobili smo dovoljnu potporu donatora. Sada je važno koordinirati suradnju s drugim ministarstvima.»

Voda kao katalizator mira

Najveći problem svih sudionika berlinske konferencije je upravo financiranje projekata. Savjetovano je, kako priča makedonska državna tajnica za ekološka pitanja, Lindita Shakiri-Atanasova, temu vodoprivrede povezati s drugim područjima društvenog života: «Mi se trudimo sada oko infrastrukture. Vrlo je važno za društvo da se razvijaju turizam, gospodarstvo i poljoprivreda u regiji.»

Konferencija u Berlinu je održana u okviru inicijative savezne vlade i Svjetske banke. Voda je katalizator međunarodne suradnje i mira, tako glasi deviza pokrovitelja susreta. Najvažniji efekt ovakvih sastanaka je uspostavljanje kontakata a time i ubrzavanje procesa donošenja odluka. Za iduće dvije godine već je planirano održavanje dvije nove konferencije u samoj regiji jugoistočne Europe.