Beuys 2021: "Svaki čovjek je umjetnik"

Ribarski prsluk i šešir bili su njegov zaštitni znak - mast i filc njegovi omiljeni materijali. Želio je ukinuti kapitalizam i svijet liječiti umjetnošću. Tako je Joseph Beuys postao najpoznatiji i najutjecajniji njemački umjetnik 20. stoljeća, koji je uzburkao umjetnički svijet - i do danas ga dijeli na njegove vatrene obožavatelje i one koji ga preziru.

7000 hrastova za Kassel

Povodom stotog rođendana umjetnika, filozofa i predavača, dvanaest muzeja u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji pripremilo je izložbe i programe, uključujući i onaj u Kleveu, mjestu u kojem se Beuys rodio 12. svibnja 1921.

„Svaki čovjek je umjetnik“ - pod ovom poznatom krilaticom Josepha Beuysa, K20 Zbirke umjetnina Sjevernog Porajnja i Vestaflije u Düsseldorfu, od 27. ožujka organizira takozvane „kozmopolitske vježbe“ s umjetnikom.

Na ekranima postavljenim na čeličnim skelama mogu se vidjeti dvanaest izabranih Beuysovih umjetničkih akcija i hepeninga, koje su snimili suvremenici. Spomenimo samo neke.

Tamo se može vidjeti film Beuysove akcije pod nazivom „I like America and America likes Me“ iz 1974. (Sviđa mi se Amerika i ja se sviđam Americi). Akcija: umjetnik je dva dana proveo u njujorškoj galeriji - zatvoren sa živim kojotom. To mu je donijelo ne samo reputaciju šamana, već i vrtoglavo podiglo tržišnu cijenu njegovih umjetničkih djela.

Tu su i fotografije sađenja „7000 hrastova“ na Documenti 7, 1982. godine, kojom je umjetnik propagirao „šumu umjesto uprave grada“.

Beuysova „Pumpa za med na radnom mjestu“, koju je instalirao 1977. godine u Kasselu na Documenti 6, svojevrsna je umjetnička kritika kapitalizma.

Suvremenost Beuysa

Što nam Beuys može danas reći? Da bi ovo istražio, kustoski tim koji čine Isabella Malz, Catherine Nichols und Eugen Blume dodao je Beuysu 34 citata i djela suvremenih umjetnika, autora, mislilaca i aktivista. Iako se oni ne odnose direktno na Beuysa, oni stupaju u dijalog s umjetnikom - kao i međusobno.

Poput njega, oni traže odgovore na goruća pitanja našeg vremena. Tu su zastupljeni Šveđanka Greta Thunberg aktivistica za zaštitu klime, kontroverzni francuski filozof i književnik Michele Houllebecq, američka aktivistica za građanska prava Angela Davis, indijska aktivistica za prava žena Vandana Shiva, pa čak i vijetnamski budistički redovnik Thích Nhất Hạnh.

Puno ekrana, puno zvučnika. Citati Beuysa zalijepljeni su na zidovima. Umjetnik bi bio oduševljen ovom polifonijom. Međutim, uzalud se traže crteži, skulpture. Predstavljanje umjetnika svodi se na njegovu akcijsku umjetnost. Nema materijala tako tipičnih za Beuysa  - masti i filca.

Prošireni koncept umjetnosti

Joseph Beuys je proširio koncept umjetnosti. Svojom umjetnošću, svojim akcijama, svojim govorima, postavljao je pitanja: Što je demokracija? Je li ovo kraj kapitalizma? Što umjetnost čini za društvo?

Za njega umjetnost nije bila djelo koje se može staviti u dnevnu sobu ili muzej - već događaj, razgovor i proces razmišljanja. Umjetnik ima zadaću potaknuti akcije tako da one razviju vlastitu dinamiku.

Čuvena Beuysova rečenica „Svaki čovjek je umjetnik“ značila je: Svaki čovjek kao društveno biće ima kreativnu moć promijeniti sebe i svijet.

Tko je ustvari bio Beuys

Ali tko je on ustvari bio? On, koji je umio tako dobro se prodati, koji je izmislio svoju biografiju, petljao se s kulturnom birokracijom i tako provocirao da ga izbace s umjetničke akademije u Düsseldorfu na kojoj je bio profesor?

On koji je bio suosnivač Zelenih i istovremeno se kretao u neonacističkim krugovima? On koji je bio ekolog koji se vozio velikim Bentleyjem? Antikapitalistički humanist koji je također bio prijatelj s nacističkim bankarom Hermannom Josephom Absom?

Je li Joseph Beuys bio vizionar, kako to misle njegovi vatreni obožavatelji? Ili je bio šarlatan, kako to kažu kritičari?

Izložba u Düsseldorfu ne postavlja takva pitanja. Joseph Beuys, kao složena umjetnička figura u poslijeratnoj Njemačkoj ostaje ne-dešifriran. Ali Beuysova godina je tek počela.