Bijela kuća "iskopčala struju" teleskopu Hubble

U travnju 1990. američka svemirska letjelica Discovery na putanju oko Zemlje poslala je svemirski teleskop nazvan po američkome astronautu Edwinu Hubbleu. Njegova je zadaća bila da 15 godina promatra kozmičke objekte: po prvi puta izvan ometajuće zemljine atmosfere i stoga u dosad nepoznatoj kvaliteti. Za to vrijeme on je otkrio galaksije u fazi njihova nastanka, masivne crne rupe, planete iz drugih sunčevih sustava, te je dokazao ubrzano širenje svemira. Posade space shuttlea četiri puta su letjele na popravak svemirskog teleskopa. No, daljnjih misija održavanja neće biti.

“Pitanje je na koji će način NASA ispuniti uvjete povjerenstva za istragu nesreće svemirskog broda Columbia koji neizravno propisuju da se space shuttle u slučaju nužde ima uputiti prema sigurnoj luci Međunarodne svemirske postaje ISS-a, što s Hubbleove putanje ne bi bilo moguće. A ja ću se toga pridržavati doklegod sam ovdje na čelu”, odlučan je Sean O’Keefe, direktor američke svemirske agencije NASA-e.

Činjenica je, međutim, da je Povjerenstvo za istragu nesreće svemirskog broda Columbia baš kao i posebno za slučaj Hubble osnovano povjerenstvo došlo do zaključka kako je dodatni let prema izvanzemaljskom dalekozoru relativno bezopasan te stoga preporučljiv. Louis Lanzerotti, voditelj Povjerenstva Nacionalne akademije znanosti, kojega je NASA opunomoćila za istragu slučaja Hubble, o tome kaže: “Usporedimo li opasnosti jedne jedine misije održavanja dalekozora s najmanje 25 daljnjih letova, koji će biti nužni za dovršetak ISS-a, rizik je vrlo malen. Znanstvena korist teleskopa u svakome slučaju opravdava takvu misiju.”

Prošlog tjedna Bijela kuća je u proračunu za 2006. godinu NASA-i uskratila sredstva za bilo kakvu misiju održavanja teleskopa Hubble. Razlog je nejasan, a nerazumijevanje u krugovima znanstvenika veliko. Joe Taylor, astronom sa Sveučilišta Princeton, primjerice kaže: “Taj se potez ne da logički dokučiti. Žao mi je za moju zemlju da se znanost radi novih ciljeva očigledno nastoji udaljiti od putovanja u svemir.”

Hubble, kao ni Međunarodna svemirska postaja ISS, ne uklapaju se u planove Georgea Busha o istraživanjima Mjeseca i Marsa za koje je, osim toga, potrebno više novca. S druge, pak, strane misija, kao ni rezultati korištenja teleskopa, ne odgovaraju konzervativnome pogledu Bijele kuće na svijet, smatraju neki znanstvenici. Spoznaje o širenju svemira, velikom prasku i mogućim paralelnim svjetovima ne sviđaju se desnim, vjerskim krugovima koji se zaklinju na biblijsku priču o postanku i koji su se u Sjedinjenim Američkim Državama već pobrinuli da se u školskoj nastavi dijelom zabrani učenje o Darwinovoj teoriji evolucije. Pod Bushovim vodstvom ideologija je očigledno važnija od stvarnosti.

“Ja sam gospodarica proračuna”, ističe demokratska senatorica Barbara Mikulski iz Marylanda, koja s jedne strane potječe iz američke savezne države u kojoj je sjedište za Hubble nadležnoga Space Telescope Instituta, a s druge strane je i članica povjerenstva američkog Kongresa za svemirska istraživanja koje odlučuje o dodjeli sredstava iz državnog proračuna. “Založit ću se”, kaže ona, “da teleskop u dodatnoj misiji održavanja dobije nove optičke uređaje s kojima će moći dalje gledati u svemir i tako imati mnogo veći obzor od Bushove vlade u pitanjima znanosti”. Kongres još samo mora odobriti nacrt proračuna. S obzirom na njegovu republikansku većinu malo je, međutim, nade da će novac za Hubble doista biti i odobren.