Bitka za posljednju divlju rijeku Balkana

Nije loš marketing kad ideju podrži Leonardo di Caprio. Čuveni glumac je prije desetak dana na Twitteru promovirao video proizvođača odjeće „Patagonije" i napisao: „Rijeka Vojuša, njezine vrste i živa bića koja o njoj ovise, ugroženi su stalnim uništavanjem zbog izgradnje brana." Di Caprio je pozvao ljude da potpišu peticiju #VjosaNationalParkNow, kojom se od Tirane traži da konačno pristane na plan.

Taj kratki film dio je kampanje znanstvenika i zaštitnika okoliša. Cilj je da se čitavo područje Vojuše još prije izbora krajem travnja zakonski proglasi divljim riječnim nacionalnim parkom – što bi bilo prvo takvo područje u Europi.

Rijeka duga 270 kilometara izvire na sjeveru Grčke i teče kroz kanjone južne Albanije, onda meandrira ostavljajući jedinstvene otočiće i pješčane sprudove, dostiže širinu od dva kilometra prije nego što kod Vlore utječe u Jadransko more.

Kako navodi njemačko društvo za zaštitu prirode EuroNatur, na Vojuši je planirano 38 brana. Za dvije su već potpisani ugovori, ali izgradnja nije počela jer traju sudski procesi. Prošle godine je, poslije niza prosvjeda, premijer Edi Rama najavio da će se država povući iz spornih projekata izgradnje hidroelektrana.

Jegulje i kukci

„Vojuša je posljednja netaknuta rijeka Balkana i Europe", kaže Andrej Sovinc iz međunarodne organizacije Svjetska komisija za zaštićena područja. „Rukavci ove rijeke, koji do danas nisu ispresijecani hidro-elektranama, prenose ekstremno velike količine sedimenata, vode i pijeska i tako omogućuju ekstremno veliku raznovrsnost vrsta i staništa", kaže Sovinc za DW.

Do sada je pobrojano 1.175 životinjskih i biljnih vrsta koje obitavaju u ovom riječnom staništu. Čak 39 njih su, kao ugrožene, na crvenoj listi Svjetske unije za zaštitu prirode. Recimo europska jegulja i neke rijetke vrste kukaca.

Prošlog tjedna je Sovinc predstavio nacrt studije koja pokazuje kako bi zaštićeno područje Vojuše mogla izgledati. Za to ima podršku brojnih organizacija zaštitnika prirode. Čak je i Edi Rama u rujnu obećao da će dio Vojuše postati nacionalni park.

No, albanska Vlada je dio Vojuše u prosincu proglasila tek za „područje zaštićene prirode", a to nije isto. Olsi Nika iz nevladine organizacije „Eco Albania" je s kolegama iz još dvadesetak organizacija zato u veljači tražio da se proglasi pravi nacionalni park, i to duž cijele rijeke. „Samo tako se može jamčiti da ni sljedeća vlada neće dopustiti izgradnju brana", kaže Nika za DW.

Sve je politička volja

Šef državne Agencije za zaštićena prirodna područja Zamir Dedej je skeptičan. „Na kraju politička volja odlučuje o tome štiti li se neko područje stvarno ili se samo proglašava zaštićenim", rekao je on. Time se, kao dužnosnik, izjasnio protiv uspostavljanja nacionalnog parka.

Nika dobro zna da u Albaniji politička moć često biva iznad zakona, upravo kada se radi o prirodi. Recimo, ovog mjeseca je odobrena izgradnja druge zračne luke u blizini Vlore i to na području zaštićene prirode u blizini Vojuše. Nedaleko odatle su važna odmorišta za ptice selice poput flamingosa, divljih pataka i roda koje putuju iz Europe u Afriku.

Poznati njemački biolog Michael Succow, dobitnik alternativne Nobelove nagrade, u otvorenom je pismu pozvao Tiranu da uspostavi nacionalni park. „Nacionalni park prema kriterijima Ujedinjenih naroda je siguran i može profitirati i od fondova EU-a", kaže Succow za DW. Drukčije je, kaže, ako je nešto tek područje zaštite prirode – tu se onda mogu graditi brane, ceste i hoteli.

Vojuša je, dodaje Succow, dar za cijelu Europu. „Zato savjetujem Vladi: sačuvajte ovaj krajolik za vas, za vaš narod i za Europu."