Božićni poklon novim članicama EU-a

To je neka vrsta Božićnog poklona Europske unije njezinim novim članicama. I Franco Frattini, povjerenik Unije za unutarnju politiku zvuči gotovo ganut dok opisuje što to znači: „Od 21. prosinca će svaka država u Europskoj uniji na vanjske granice neke druge članice gledati kao na svoje vlastite. Ja kao Talijan, na primjer, doživljavat ću dugu granicu između Poljske i Ukrajine kao vlastitu.“

Sve je počelo u gradiću Schengenu…

Europska unija bi prema unutra, dakle, trebala biti bez granica. Taj plan potječe iz 1985. kada su se Njemačka, Francuska i zemlje Beneluxa u malom gradiću Schengenu na Moselu dogovorili oko ukidanja svojih granica, a kasnije im se pridružile i zemlje s juga Europe.

Zastupnik njemačkog CSU-a u Europskom parlamentu Manfred Weber naglašava da je ovaj korak izrazito važan upravo za istočne Europljane:

„To je ponovno ujedinjenje Europe. Zadnji korak prema ponovnom ujedinjenju“, kaže on. No, i on je svjestan strahova i otpora prema tom koraku.

Je li širenje Schengena „preuranjeno?“

Vanjske, vidljive granice Unije sada prolaze uz Ukrajinu, Bjelorusiju, Rusiju i Srbiju. Neki sigurnosni stručnjaci upozoravaju da će ubuduće trgovcima ljudima i organiziranom kriminalu biti puno lakše prelaziti granice Unije. I njemački policijski sindikat je kritizirao tu odluku kao „preuranjenu“. No, većina u Europskom parlamentu zastupa stav da se organizirani kriminal ne može uništiti zatvaranjem granica.

Nakon 21. prosinca u Uniji će postojati još vrlo malo klasičnih graničnih kontrola: Velika Britanija i Irska na njima inzistiraju a Rumunjska i Bugarska ih moraju imati jer tehnički još nisu sposobne osiguravati granične prijelaze bez vidljivih ograda. To boli, kaže rumunjski zastupnik u Europskom parlamentu Mircea Cosea: „Trenutno imamo osjećaj da nas Europa nije stvarno prihvatila i da kao Rumunji i Bugari još ne pripadamo potpuno Europi.“