Bolesno hrvatsko zdravstvo

Novom se strategijom želi promijeniti krvna slika zdravstva, a ona je više nego zabrinjavajuća. Jer, trećina bolnica je izgrađena u 19. stoljeću, bolnice su u dugovima, zaposlenici zabrinuti za posao, a pacijenti za zdravlje, dok se istodobno za zdravstvo izdvaja četiri milijarde kuna godišnje. No, to je nedostatno, pa sveukupni dugovi iz godine u godinu rastu. Prošla je godina zaključena s dvije milijarde kuna duga.

Lijek je u preventivnoj medicini

Ministar zdravstva Neven Ljubičić ističe kako se reforma temelji na preventivnoj medicini, sistematskim pregledima koji su od 1990. pali za čak 60 posto, ali smanjenju pacijenata po liječniku. Tako bi, primjerice, liječnici opće medicine umjesto 1700 mogli imati 1500 pacijenata, a ginekolozi četiri tisuće osiguranih žena umjesto njih šest tisuća kao dosad: "U zdravstvu nema štednje. Ne može se štedjeti na račun zdravlja i zdravstva. Nemoguće je to. Ali racionalizacija, trošiti sa razumom, nešto je drugo."
Ministrova najava o manjem izdvajanju novca za zdravstvo već je izazvala nevjericu, a IDS-ov zastupnik Damir Kajin usporedio ju je s teološkim učenjem: "Znači s manje sredstava, kani se postići viši zdravstveni standard. To je u najmanju ruku čudno. Usuđujem se reći - nemoguće! A ako se to u Hrvatskoj dogodi, onda će se ovdje dogoditi osmo svjetsko čudo."
Prvi nacrt reforme zdravstva kojim se predviđalo uvođenje taksi za posjet liječniku i minimalnih participacija za lijekove digla je na noge sindikate koji su prikupili 330 tisuća potpisa protiv takvih prijedloga. I SDP mu se, izjavio je Ivica Račan, usprotivio: "Ne možemo prihvatiti da se problemi rješavaju parcijalno i na način da se smanjuju prava pacijenata ili povećavaju cijene zdravstvenih usluga."

Povlastice neće biti ukinute

Zagovornici reforme, među kojima je osobito ustrajan bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang, negiraju takve ocjene: "Ovaj paket zakona nije ukinuo, niti ukida, a i ne predviđa ukidanje ni jedne socijalne beneficije, niti jednog građanina ove zemlje. Ostaju zaštićeni kronični bolesnici, ostaju zaštićeni socijalno ugroženi, a spašavamo tržište lijekova koje je došlo u jednu vrlo opasnu situaciju."
Vlada je Saboru uputila prijedlog strategije o petogodišnjem razvitku zdravstva u trenutku kada su veletrgovci lijekovima zaprijetili da će blokirati račune bolnicama zbog nepodmirenih dugova koji se povlače više od godinu dana. Jer, 25 bolnica duguje oko 300 milijuna kuna samo za ovu godinu, dok sveukupni dug veledrogerijama premašuje milijardu kuna. Damir Kuštrak, direktor Medike, tvrdi kako su veledrogerije dovedene u nemoguću poslovnu situaciju: "To, dakle, nisu svi dospjeli dugovi, ali mi naprosto ne možemo više tolerirati tu situaciju. Mi smo robu kupili, isporučili i čekamo već više od godinu dana novac."
S obzirom da se iz godine u godinu dugovi za lijekove gomilaju, strategijom se predlaže uvođenje dviju lista: jedne, na kojoj bi bili generički lijekovi i čije bi troškove pokrivalo zdravstveno osiguranje, te druge, s originalnim lijekovima što bi išli na račun pacijenata. Države s dvostruko većim brutto-proizvodom od hrvatskog koriste 70 posto generičkih lijekova, dok je u Hrvatskoj njihov udio tek 34 posto, ističe ministar. Sindikat zdravstva i socijalne skrbi, kaže Spomenka Avberšek, zbog socijalne slike Hrvatske tražio je jedinstvenu listu lijekova: "...koja će sadržavati najkvalitetnije i najefikasnije lijekove i koja će pokrivati cijelu patologiju."

Zaštita i za siromašne

Ministar Ljubičić je morao priznati neke poražavajuće podatke o hrvatskom standardu, ali je odmah najavio donošenje posebnih nacionalnih programa prevencije, primjerice kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa te projekti ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva, dvaju najčešćih tumora u Hrvatskoj: "Zaštitit ćemo sve socijalne skupine. Analiza, koju smo detaljno proveli, jasno pokazuje da ovog trenutka milijun građana u Republici Hrvatskoj ima prihode manje od 1100 kuna. To je činjenica koju ne možemo izbjeći", kaže Ljubičić.
A dok se Vlada hvali kako je njezin program preventivnih pregleda, započet 2004., rezultirao pregledom 12 tisuća osoba starijih od 50 godina, kod kojih su pronađene mnoge bolesti, HNS-ovac Dragutim Lesar smatra kako strategija i četiri prateća zakona pacijentima ništa dobro ne donose: "Najvećem broju hrvatskih bolesnika možemo reći da ovaj zakon i reforma im donosi - pokoj vam vječni, bolesni ljudi!"
Za desetak dana počet će informatizacija primarne zdravstvene zaštite, što mnogi drže jednim od najvažnijih mjera u reformi zdravstva. U strategiji se, inače, najavljuje i smanjenje udjela javne potrošnje za zdravstvo na račun privatne potrošnje, koja bi se pokrivala dopunskim i dodatnim osiguranjem. Upravo ta odredba najviše brine sindikate koji drže kako će liječenje na principu profita ugroziti zdravlje, ionako socijalno depriviranih građana Hrvatske.