1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bolt i još osam junaka "kraljice sportova"

19. kolovoza 2009

Jamajčanski atletičar Usein Bolt ušao je u povijest kada je na Svjetskom atletskom prvenstvu u Berlinu srušio svjetski rekord pretrčavši 100 metara za 9.58 sekundi. Bolt je samo jedna u nizu velikih atletskih zvijezda.

https://p.dw.com/p/JDdJ
Usain Bolt
Usain Bolt - brz poput munjeFoto: AP

Donosimo kratak osvrt na najveće altletičarke i atletičare svih vremena. Oni su sportaši koji su pomicali granice izdržljivosti ljudskog tijela. Neki su upamćeni po sjajnim rezultatima, neki kao osebujne ličnosti, a neki i po skandalima koji su ih stajali ugleda i časti.

Bob Beamon – skočio je daleko i otišao u povijest

Skok za pamćenje dogodio se 1968. godine na Olimpijskim igrama u Mexico Cityu. Američki skakač srušio je svjetski rekord za čak 60 centimetara preskočivši tada nevjerojatnih 8 metara i 90 centimetara, previše i za tadašnje mjerne instrumente. Suci su morali potražiti dodatni metar kako bi izmjerilo "skok za pamćenje“. Beamon je odrastao bez oca i majke na ulicama New Yorka. Od kriminala i poroka spasili su ga baka i trener atletike.

Jesse Owens na Olimpijskim igrama u Berlinu
Jesse Owens na Olimpijskim igrama u BerlinuFoto: AP

Jesse Owens – Hitler ga nije volio

Američki atletičar Jesse Owens postao je prvo lice Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine. Bila su potrebna četiri Owensova zlata da Hitlerova ideja o superiornosti arijske rase padne u vodu. Osim Hitlera, Owensu je odbio pružiti ruku i tadašnji američki predsjednik Franklin D. Roosevelt. U jeku predizborne kampanje, Roosevelt se navodno bojao reakcije u američkim južnim državama. Osim što je bio veliki sportaš, Owens je bio i teški pušač. Nikotin mu je došao glave u 67. godini, umro je od raka pluća.

Ben Johnson - doping mu nije bio stran
Ben Johnson - doping mu nije bio stranFoto: AP

Florence Griffith Joyner – otišla je prerano

Američka atletičarka Florence Griffith Joyner 1988. godine upisala je svoje ime zlatnim slovima u povijest atletike. Sudbonosni trenutak dogodio se na kvalifikacijskom turniru za Olimpijske igre u Indianapolisu. Atletičarka je 100 metara istrčala za 10.49 sekundi, zlobnici će reći - zahvaljujući vjetru. Ipak, treba napomenuti da bi u to vrijeme iza sebe ostavila i dobar dio muškaraca. Florence Griffith Joyner također se može pohvaliti i rekordom na 200 metara s Olimpijskih igara u Seulu 1988. godine. Umrla je u 39. godini života. Službeno – zbog moždanog udara. Neki drugi će reći – doping ju je stajao života.

Ben Johnson – crna ovca atletike

Kanadski sprinter dva puta je rušio svjetski rekord na 100 metara. Prvi put na Svjetskom atletskom prvenstvu u Rimu 1987. godine, a potom i na Olimpisjkim igrama u Seulu godinu dana kasnije. Zbog dopinga, Johnson je ostao bez oba rekorda, ugleda i časti.

Emil Zatopek - vratio se s tri zlata iz Helsinkija
Emil Zatopek - vratio se s tri zlata iz HelsinkijaFoto: dpa

Emil Zatopek – Čeh zlata vrijedan

Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine čehoslovački atletičar okitio se s tri zlata. Najbrže je istrčao 5.000 i 10.000 metara, ali i maraton na kojem nikad prije nije nastupao. Nakon povratka u domovinu pao je u nemilost komunističkog režima. Jedno je vrijeme preživljavao radeći kao sakupljač otpada i čistač ulica. Nakon pada komunizma dobio je zaslužena odlikovanja i priznanja. Umro je 2000. od posljedica srčanog udara.

Fanny Blankers-Koen - prerano otpisana
Fanny Blankers-Koen - prerano otpisanaFoto: AP

Fanny Blankers-Koen – "leteća kućanica"

1948. godine Fanny Blankers-Koen bila je ogorčena. Mediji su pisali kako je prestara da bi nastupila na predstojećim Olimpijskim igrama u Londonu. Nizozemka je ipak otišla u London gdje je s 30 godina osvojila zlatne medalje na 80 metara s preponama, 100 metara, 200 metara i u štafeti 4x100 metara. Osim s četiri olimpijska zlata može se pohvaliti i s pet naslova europske prvakinje, a rušila je ili izjednačavala svjetske rekorde čak 12 puta. Doživjela je duboku starost. Preminula je 2004. godine u 85. godini života.

Uwe Hohn – nitko nije bacao kao Uwe

Istočnonjemačkom atletičaru jedinom je pošlo za rukom baciti koplje preko 100 metara. Uwe Hohn učinio je to 1984. godine. Koplje je bacio 104 metara i 80 centimetara, čime je doveo u opasnost i živote gledatelja. Zbog njega, Međunarodna atletska federacija promijenila je pravila igre. Koplje je redizajnirano na način da takvi i slični rezultati više nisu bili mogući.

Michael Johnson - vlasnik tri svjetska rekorda
Michael Johnson - vlasnik tri svjetska rekordaFoto: AP

Michael Johnson – puna šaka rekorda

Johnson je još uvijek aktualni svjetski rekorder u disciplinama na 200 i 400 metara kao i u štefeti 4x400 metara. Osvojio je ukupno pet zlatnih olimpijskih medalja, a svjetski prvak bio je čak devet puta. Najimpresivniji rezultat je njegova dvostruka pobjeda na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine. Ondje je osvojio zlato u utrkama na 200 i 400 metara, što je zaista rijedak podvig.

Autor: Goran Prokopec

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm